Pregled je najbolja prevencija – otkrijte pravovremeno HPV infekciju

Rak vrata maternice treći je najčešći zloćudni tumor ženske populacije u svijetu, sa 530.000 novooboljelih, i drugi po smrtnosti, sa 275.000 umrlih žena godišnje. Na zemlje u razvoju odnosi se 86 % oboljelih i 88 % umrlih od ove bolesti.

U trećini država u svijetu rak vrata maternice najčešća je maligna bolest u ženskoj populaciji, odnosno u 90 % država jedna je od tri najčešće maligne bolesti u žena mlađih od 45 godina. U Europi je 2012. godine od ove bolesti oboljelo 58.300 i umrlo 24.400 žena.

Sve počinje od HPV-a

Kronična infekcija humanim papiloma virusom (HPV) nužan je uvjet nastanka karcinoma vrata maternice. Infekcija HPV-om najčešće ima prolazni karakter, tako da tijekom dvije godine u 91 % inficiranih dolazi do samoizlječenja. Oko 170 potpuno genotipiziranih HPV klasificira se u visokorizičnu i niskorizičnu skupinu. Visokorizične (onkogene) tipove HPV 16 i 18 nalazimo u preko 70 % cervikalnih karcinoma. Niskorizični tipovi HPV 6 i 11 odgovorni su za nastanak genitalnih bradavica i blažih premalignih lezija vrata maternice.

Važnost sistematskih pregleda

Karcinom vrata maternice ima dobro definiranu premalignu fazu u kojoj je bolest lako otkriti uzimanjem citološkog razmaza po Papanicolau (Papa-test). Kolposkopija je postupak koji se provodi u žena koje imaju abnormalan Papa-test, a kojim se vizualiziraju sumnjive promjene na vratu maternice, prati se njihovo kliničko ponašanje i, prema potrebi, radi se biopsija. Kolposkopija i ciljana biopsija mogu ukazati na stupanj bolesti i biti vodič u terapijskom postupku.

Karcinom vrata maternice ima dobro definiranu premalignu fazu u kojoj je bolest lako otkriti papa-testom

Od genitalne infekcije HPV-om do nastanka maligne bolesti vrata maternice potrebno je više od 10 godina, što ovaj karcinom svrstava u skupinu bolesti koje se mogu rano otkriti i uspješno izliječiti. Uvođenje sistematskih pregleda žena, uz obvezno uzimanje Papa-testa, dovelo je u drugoj polovini prošloga stoljeća do naglog smanjena broja oboljelih.

Nacionalni programi probira

Nacionalni programi probira karcinoma cerviksa u pojedinim europskim državama razlikuju se po intervalu, metodama i ukupnom trajanju, ali svi programi ukazuju na velik javnozdravstveni značaj ranog otkrivanja bolesti. Gotovo 90 % invazivnih karcinoma vrata maternice u svijetu nastaje u zemljama koje nemaju nacionalni program probira.

Dvije su osnovne vrste programa probira: oportunistički (pasivni) i organizirani (aktivni) probir, koji može biti na nacionalnoj ili regionalnoj razini. U zemljama s nacionalnim probirom rak vrata maternice ima nisku incidenciju.

Više od 300 novooboljelih

U Hrvatskoj se od sredine prošloga stoljeća provodi oportunistički probir, što je dovelo do smanjenja incidencije i smrtnosti od raka vrata maternice. No, oportunističkim probirom nije moguće sniziti incidenciju ove bolesti ispod 10/100.000 jer većina novooboljelih dolazi iz dijela populacije koji nije obuhvaćen probirom. Iako se godišnje analizira više od 400.000 Papa-testova, veći dio ženske populacije izvan je redovite ginekološke skrbi.

Posljednje desetljeće u Hrvatskoj incidencija raka vrata maternice kreće se između 14 i 16/100.000. U 2013.zabilježeno je 339 novooboljelih i 1127 umrlih, što ovu zloćudnu bolest svrstava na deveto mjesto po incidenciji i osmo mjesto po smrtnosti od malignih bolesti u žena, odnosno na drugo mjesto u žena mlađih od 45 godina.

Prepoznavši javnozdravstveno značenje ove bolesti, Ministarstvo zdravlja Vlade Republike Hrvatske pokrenulo je u studenome 2012. „Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice” te je imenovalo Povjerenstvo za koordinaciju provedbe programa. Povjerenstvo ima savjetodavnu funkciju za poslove vezane uz organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete te druge poslove u okviru programa probira.

Provođenje Nacionalnog programa

Nacionalni program provodi se na razini županija putem županijskih zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” u koordinaciji Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.

Pozivna se pisma upućuju na kućne adrese iz županijskih zavoda za javno zdravstvo temeljem baze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva unutarnjih poslova. Uz pozivno pismo dostavlja se izjava o sudjelovanju/nesudjelovanju u probiru, kupovnica koja služi kao identifikator i račun za naplatu usluge te edukacijski materijal. Pozvane žene trebaju se javiti izabranom ginekologu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i dogovoriti termin preventivnog pregleda, odnosno imaju mogućnost odabira ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ako to nisu prije učinile.

Nacionalni program provodi se na razini županija putem županijskih zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” u koordinaciji Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo

Uvođenjem organiziranog probira za rak vrata maternice Hrvatska je podigla zdravstveni standard i proširila opseg preventivnih medicinskih programa u svrhu očuvanja zdravlja i unapređenja zdravstvene zaštite žena.

Odazovite se pozivu i surađujte!

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice uključuje stvaranje registra ciljane populacije, organizaciju aktivnog pozivanja (call/recall system),osnivanje sustava praćenja bolesnica (follow up) i stvaranje programa praćenja probira (monitoring). Ciljana populacija su sve asimptomatske žene u dobi od 25 do 65 godina. Interval probira je tri godine, što podrazumijeva pozivanje oko 400.000 žena godišnje. Pristanak i suradnja ciljane populacije temelj je uspješnosti programa.