Prehrana i pripravci za ublažavanje simptoma menopauze

Između 40. i 60. godine, svaka žena u nekom trenutku osjeti simptome koje bismo po manifestaciji svrstali u one poput depresije, iritabilnosti, nesanice, promjene raspoloženja, smanjenog libida i napada valova vrućine.

Razdoblje u kojima se ti simptomi pojavljuju zove se predmenopauza (ili perimenopauza), a kasnije i menopauza (ili postmenopauza).

Istraživanja potvrđuju da menopauza najčešće nastupa oko 51. godine, kad žena ne dobije mjesečnicu u razdoblju dužem od 12 mjeseci

Očekivani simptomi

Razdoblje predmenopauze pojavljuje se od pet do šest godina prije zadnje mjesečnice i tada jajnici počinju postupno lučiti manje količine estrogena. Nezrela jajašca u jajnicima ne sazrijevaju, što može dovesti do neredovitog menstrualnog ciklusa i brojnih, različitih simptoma. Ono što se može očekivati su:

• neredovite menstruacije,
• slabiji ili obilniji izljevi krvi,
• napadi vrućine i noćna preznojavanja,
• promjene raspoloženja,
• nesanica,
• zaboravljivost (rastresenost),
• lupanje srca,
• migrene,
• osjetljivost grudi,
• gubitak koštane mase (osteoporoza),
• hipotireoza,
• benigni miomi maternice te
• promjena spolne želje.

Simptomi se razlikuju ovisno o tome je li žena u predmenopauzi ili menopauzi. U razdoblju predmenopauze, menstrualno krvarenje varira i u količini, a može se pojaviti i u neko neuobičajeno vrijeme unutar ciklusa. Češće se javljaju jača lupanja srca i valovi vrućine, dok mjesečnica postupno prestaje. Istraživanja potvrđuju da menopauza najčešće nastupa oko 51. godine, kad žena ne dobije mjesečnicu u razdoblju dužem od 12 mjeseci. To je vrijeme kada funkcija jajnika prestaje. Svaka žena ima osobni hormonalni status i odnos hormona, koji je vrlo osjetljiv i potpuno međuovisan. Manjak samo jednog hormona utječe na sve druge – u predmenopauzi i menopauzi dolazi do manjka svih hormona u određenoj mjeri.

Smanjena količina, a time i neravnoteža hormona u menopauzi uzrokuje niz promjena: vazomotornih (naglih valova vrućine), promjena raspoloženja čak do depresije, promjena na spolnim organima (suhoća rodnice, što prate smanjene seksualne funkcije, češće mokraćne infekcije, u nekih žena i inkontinencija), povećanje tjelesne mase, suhoća i stanjenje kože i kose te u kasnijim godinama veći rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i kognitivnih smetnji.

Terapija

U tim situacijama mnogi liječnici propisuju nadomjesnu hormonalnu terapiju gotovim farmakološkim pripravcima. No, uz određene prednosti ti pripravci imaju i znatne rizike poput povećanja tjelesne mase, razvoja bolesti vezanih uz kardiovaskularni sustav pa sve do veće mogućnosti moždanog udara, pojavu karcinoma dojke i endometrija. Kako je svaka osoba jedinstvena i ne može svima odgovarati isto, mnogi nutricionisti smatraju da je pravilnim izborom namirnica i prehrane moguće s velikom preciznošću regulirati razinu hormona u organizmu i tako pomoći u smanjenju neugodnih simptoma menopauze i njezinih posljedica, a moguće ih je i potpuno ukloniti.

>>Menopauza može biti prilika za novi početak ili za reviziju života, čak je doista moguće da budete zdraviji, veseliji i sretniji nego što ste bili u razdoblju prije menopauze.<<

Hrana koja može pomoći

Iako nema pouzdanog odgovora i prehrana bi trebala biti individualizirana s obzirom na potrebe, preferencije, dob i (moguću) dijagnozu, znanstvenici su utvrdili smjernice koje mogu uvelike olakšati, a možda i otkloniti neugodne simptome u menopauzi:

• slijediti mediteranski tip prehrane,
• konzumirati manje češće obroke,
• izabrati i povećati unos namirnica koje su bogate fitoestrogenima: soja, sojino mlijeko, tofu, batata, sjemenke lana,
• svakodnevno konzumirati kruh i peciva od cjelovitih žitarica, sve integralne žitarice i njihove proizvode,
• svakodnevno jesti hranu bogatu kalcijem (mlijeko i mliječni proizvodi, plava morska riba s kostima, npr. srdele i inćuni, brokula, naranče, zeleno lisnato povrće, zob, sjemenke suncokreta),
• jesti svježu ribu 2 – 3 puta tjedno,
• što češće na tanjuru imati mahunarke (grah, grašak, leća, slanutak),
• povećati unos korjenastog povrća i voća (krumpir, mrkva, mango, papaja),
• koristiti više namirnica koje su izvor “dobrih” masnoća; birati bučino i maslinovo ulje i sjemenke i počastiti se orašastim plodovima (badem, lješnjak, orah) te
• birati namirnice koje su dobar izvor antioksidanta.

Mnogi nutricionisti smatraju da je pravilnim izborom namirnica i prehrane moguće s velikom preciznošću regulirati razinu hormona u organizmu i tako pomoći u smanjenju neugodnih simptoma menopauze i njezinih posljedica, a moguće ih je i potpuno ukloniti

Kad je o antioksidansima riječ, popis je vrlo dug:

• Vitamin C: citrusi (naranče, limun, grejp), zelena paprika, lubenica, dinja, bobičasto voće (jagode, borovnice, kupine, maline), kivi, rajčice, zeleno lisnato povrće.
• Vitamin E: klice žitarica, hladno prešana biljna ulja, margarin od kukuruznog ulja, iznutrice, jaja, orašidi, suncokretove sjemenke, tamnozeleno lisnato povrće, batata.
• Beta-karoten (provitamin A): batata, bundeva, dinja, marelice, mrkva, neke vrste paprike, papaja, mango, rajčica, lubenica i rotkvice, zobene pahuljice.
• Cink: crveno meso, jaja, sir, iznutrice, plodovi mora, cjelovite žitarice, mahunarke, miso, tofu, pivski kvasac, kuhano zeleno povrće, gljive, sjemenke bundeve i suncokreta.
• Selen: cjelovite žitarice (amarant, heljda, kvinoja, ječam, proso, raž, smeđa riža, zob), pivski kvasac, klice žitarica, iznutrice, maslac, masna riba (harniga, tuna), školjke, sjemenke suncokreta i sezama, brazilski oraščići.
• Polifenoli (sjemenke grožđa, crno vino, indijski i zeleni čaj).

Uza sve navedeno, treba izbjegavati procesiranu hranu bogatu mastima, alkoholna pića i napitke sa kofeinom.

Dodaci prehrani

Brojna istraživanja potvrđuju i da pravilan izbor dodataka prehrani na biljnoj bazi u obliku čajeva i/ili ekstrakata može uvelike koristiti, ali opet individualno, ovisno o simptomima koji u nekom trenu nastupaju intenzivnije i/ili manje intenzivnije. Ovo su samo neki od njih:

Europska borovnica (Vaccinium myrtillus) obiluje antocijanima (cijanadima, malvidima, peonidinima i petunidinima). Znanstveni radovi potvrđuju da antocijani iz borovnice mogu ojačati zidove krvnih žila, smanjiti upalu i stabilizirati kolagen, čime pozitivno utječu na ženski spolni reproduktivni sustav. Tradicionalna ju je medicina prihvatila iz narodne kao vrlo važnu dopunu i potporu medikamentnoj terapiji.

Livadna djetelina (Trifolium pretense) jedan je od najbogatijih izvora fitoestrogena – estrogenih izoflavona – u biljnom svijetu i može pomoći u normalizaciji menstrualnog ciklusa, bolnih menstruacija, ali i u smanjivanju simptoma menopauze, kao i preventivno protiv raka ženskih organa. Od davnina se koristi u narodnoj medicini jer pozitivno djeluje i na reproduktivne organe (maternicu i rodnicu). Djelovanje fitoestrogena može biti estrogeno ili antiestrogeno, ovisno o količini estrogena u organizmu. Izoflavoni koje sadrži mogu oponašati djelovanje hormona. Osim smanjenja simptoma menopauze, izoflavoni povoljno utječu na zdravlje kostiju, krvnih žila i srca te na smanjenje kolesterola. Crvena je djetelina najbogatiji izvor izoflavona koji dokazano olakšavaju podnošenje promjena u klimakteriju i menopauzi te smanjivanju, čak i otklanjanju nekih simptoma (reducira jačinu i učestalost naleta osjećaja vrućine i znojenja, umanjuje napetost i nervozu, umanjuje vaginalnu suhoću u menopauzi). Ova je biljka velika pomoć za sve žene koje žele na prirodan način umanjiti tegobe menopauze.

Neven (Calendula officinalis) sadrži eterično ulje, gorčinu, kalendulin, salicilne kiseline i saponin. I ta se biljka od davnina koristi za mnoge ženske probleme vezane uz menstrualne tegobe, poput uspostave redovitog menstrualnog ciklusa i smanjenja menstrualnih bolova u mladih žena, ali i žena u menopauzi. Istraživanja su potvrdila da prisutnim fitoncidima (antibiotici biljnog porijekla) dokazano pomaže u reguliranju menstruacije, ublažava tegobe kod ginekoloških infekcija, predmenstrualnog sindroma, uravnotežuje menstrualni ciklus i umanjenje menstrualne bolova te štiti od raka grlića maternice.

Pastirska iglica (Geranium robertianum) s polifenolima cijenjena je zbog antioksidativnih svojstava koja su u doba klimakterija i menopauze iznimna važna. Ujedno se koristi za liječenje različitih krvarenja i upala sluznice koja se mogu javiti u tom razdoblju.

Slatki korijen (Glycyrrhiza glabra) sadrži kumarine, fitosterine, flavonoide (izolikvirizin, likvirizin), saponine (glicirizin), bogat je škrobom (glukoza, saharoza). U narodnoj se medicini koristi u pripravcima poput čaja, a danas je potvrđeno da njegovi prirodni estrogenski sastojci smanjuju razinu estrogena kad je previsoka te povećavaju kad je razina hormona niska. Oponašajući učinke estrogena, ublažava i simptome menopauze i menstrualnih poremećaja.

Steža (Potentilla anserina) je aromatična biljka bogata fenolnim tvarima, flavonoidima i taninima. Upravo zahvaljujući prisutnosti tanina, u tradicionalnoj je medicini cijenjena zbog antioksidativnog i antimutagenog djelovanja. Znanost je potvrdila da steža (samo ime govori da steže) na prirodan način djeluje adstringentno na sluznicu i tkivo te se takvo djelovanje rabi za liječenje grčeva, umanjuje simptome i ublažava bolove u menopauzi, ali pomaže i kod ozbiljnijih ženskih oboljenja.

Zdrav pristup životu

Mnoga su istraživanja potvrdila da zdrav način života, pravilan izbor namirnica i kvalitetna prehrana, uz redovitu tjelesnu aktivnost, mogu pomoći u razdoblju menopauze. Ipak, najvažnije je prihvatiti menopauzu kao prirodno i normalno razdoblju u životu i razumjeti promjene tijela koje ulazi u novo razdoblje. I zapamtite, duljina života ne mjeri se brojem udaha, nego brojem trenutaka zbog kojih se ostali bez daha.