Spriječite razvoj srčanih bolesti! Otvorite srce omega-3 masnim kiselinama

Statistički podaci otkrivaju da bolesti srca nipošto nisu rezervirane samo za muškarce, naprotiv. Iako se od 1998. godine smanjuje ukupna stopa smrtnosti od ovih bolesti, smrtnost žena, posebice mlađih od 55 godina, i dalje je u porastu

Bolesti srca još se najčešće smatraju bolešću muškaraca. No rezultati brojnih istraživanja, posebno onih provedenih u SAD-u, govore o tome da žene nisu pošteđene, naprotiv – bolesti srca vodeći su uzrok smrti i pripadnica nježnijeg spola.

Zabrinjavajući brojevi

Naime, u SAD-u čak jedna od dvije do tri žene (preciznije, statistički podaci govore o jednoj od 2,4 žene) umre od posljedica bolesti srca. Taj podatak možemo usporediti s rakom dojke od kojeg umre jedna od 29 žena, a rak dojke se i dalje smatra najpoznatijom „ženskom” bolešću. U SAD-u godišnje od bolesti srca umre oko pola milijuna žena, što je oko 57.000 više nego muškaraca. Američka organizacija The American Hearth Association procjenjuje da gotovo trećina žena pati od neke vrste srčane bolesti, a većina toga nije ni svjesna.

U Hrvatskoj posljednjih desetljeća svaka druga osoba umre od bolesti srca i krvnih žila. Kod žena se bolesti srca češće javljaju nakon 55. godine života, a kod muškaraca nastupaju već nakon 45. godine. Iako žene ne doživljavaju srčani udar češće od muškaraca, ipak, u konačnici, više žena umire od bolesti srca u odnosu na muškarce, posebno onih mlađih od 50 godina. Naime, kod žena je vjerojatnost da će srčani udar biti smrtonosan dvostruko veća.

Srčane bolesti kod žena u porastu

Od 1998. godine primjećuje se smanjenje ukupne stope smrtnosti od srčanih bolesti, ali ostaje zabrinjavajuća činjenica da smrtnost žena od srčanih bolesti (posebno onih mlađih od 55 godina) i dalje raste. Upravo zato je važno osvijestiti nužnost ranog dijagnosticiranja simptoma srčanih bolesti kod žena kako bi se pravovremeno moglo pristupiti liječenju.

Koronarna ili ishemička bolest srca naziv je za skupinu bolesti srca koje nastaju zbog nakupljanja većih ili manjih ateroskleroznih nakupina (plakova) na unutarnjim stijenkama srčanih (koronarnih) arterija, što dovodi do smanjenog ili potpunog prekida prokrvljenosti pojedinih dijelova srčanog mišića. Plak nastaje od nakupina masnoća, kolesterola, kalcija i drugih supstancija koje se nalaze u krvi.

Iako žene ne doživljavaju srčani udar češće od muškaraca, ipak, u konačnici, više žena umire od bolesti srca u odnosu na muškarce, posebno onih mlađih od 50 godina

Iako je rizik od srčanih bolesti fiziološki jednak kod žena i muškaraca, kod muškaraca se srčane bolesti dijagnosticiraju mnogo ranije nego kod žena upravo zbog predrasude da se kao primaran čimbenik rizika od srčanih bolesti navodi muški spol.

Zbog svoje prezaposlenosti i raznih uloga koje žene imaju u životu (posao, obitelj, financije), sklone su zanemarivanju simptoma koji bi mogli dovesti do ranog otkrivanja te liječenja koronarnih bolesti.

„Ženske” i „muške” bolesti

Osim toga, otkriveno je i nekoliko razlika u manifestacijama bolesti srca kod žena i muškaraca. Prije svega, žene imaju manji promjer koronarnih arterija (prema CT koronarografiji) zbog čega može lakše doći do smanjenog protoka krvi, a to može dovesti do angine pektoris ili čak do infarkta miokarda.

Aterosklerozni plak ima drugačije karakteristike kod žena nego kod muškaraca. Naime, kod muškaraca su nakupine plakova lokalizirane i prema tome jasno prepoznatljive i vidljive na angiogramu, a kod žena su zadebljanja raspoređena ravnomjerno uz stijenku arterija pa je na angiogramu teško detektirati je li riječ o genetski užim arterijama ili je suženje nastalo zbog plaka.

Aterosklerozni plak ima drugačije karakteristike kod žena nego kod muškaraca. Također su i simptomi srčanog udara kod žena mnogo drugačiji i suptilniji nego kod muškaraca

Također su i simptomi srčanog udara kod žena mnogo drugačiji i suptilniji nego kod muškaraca. Naime, kod muškaraca prilikom infarkta koronarne arterije eksplodiraju, što je praćeno jakim bolom, a kod žena prilikom infarkta koronarne arterije erodiraju pa su i svi simptomi suptilniji te se ponekad srčani udar čak i ne prepozna.

Nezaobilazna omega-3

Svjetska kardiološka federacija navodi da se najmanje 80 posto prijevremenih smrti zbog bolesti srca i krvnih žila može izbjeći ako se kontroliraju i smanje čimbenici rizika, poput pušenja, loših prehrambenih navika i tjelesne neaktivnosti. Osim toga, vrlo je važno kontrolirati i ostale rizične čimbenike poput povišenog krvnog tlaka te razina kolesterola i triglicerida u krvi.

Mnoga klinička istraživanja pokazala su da odgovarajući unos omega-3 masnih kiselina u obliku EPA (eikozapentaenske kiseline) i DHA (dokozaheksaenske kiseline) može utjecati na snižavanje razine triglicerida u krvi, djelovati protiv zgrušavanja krvi, suženja krvnih žila, visokog tlaka, aritmije srca te imati protuupalni učinak, odnosno djelovati protiv stvaranja arterijskog plaka i tako smanjiti rizične faktore za bolesti srca.

Izvor omega-3 masnih kiselina najčešće je prehrana bogata plavom ribom (sardina, skuša, tuna, haringa, losos) i morskim plodovima, zatim hladno prešana biljna ulja (poput maslinova, lanenog, bundevinog i drugih ulja), lanene sjemenke, orasi i grah.

Ipak, prehrana ponekad neće pružiti zadovoljavajući unos omega-3 masnih kiselina, stoga se, posebno kod osoba koje su izložene riziku razvoja srčanih bolesti, preporučuje dodatan unos omega-3 masnih kiselina u obliku dodataka prehrani.