Naučite ih prepoznati: Najčešći hormonski poremećaji kod žena

Ponekad se simptome koji su posljedica fizioloških oscilacija razine spolnih hormona u krvi tumači kao znak bolesti, dok se neke simptome bolesti tumači fiziološkom uvjetovanošću.

Endokrine bolesti i hormonski poremećaji su češći kod žena. No nije rijetko mišljenje da se i kod zdravih žena bez endokrinih poremećaja javljaju simptomi prouzročeni hormonima koje bi trebalo liječiti. Tako se često može čuti da neku ženu „udaraju“ hormoni ili da joj hormoni „luduju“.

Način funkcioniranja endokrinog sustava muškaraca i žena se razlikuju. Zbog nerazumijevanja tih razlika ponekad se javlja otpor u prihvaćanju nekih fiziološki uvjetovanih (prirodnih) psihičkih i tjelesnih senzacija kod žena kao normalnih.

Naime, za razliku od muškaraca, čija je razina spolnih hormona u krvi stabilna, kod žena se razina spolnih hormona ciklički mijenja, što može utjecati na emocije i na pojavu nekih tjelesnih senzacija. Takvi se utjecaji primjećuju u pubertetu (kod oba spola), tijekom ovulacije, prije menstruacije, tijekom trudnoće i u klimakteriju.

>>Vrijeme je za menopauzu – i što sad?<<

Događa se da se neke psihičke i tjelesne senzacije ili tegobe pogrešno tumače. Ponekad se simptome koji su posljedica fizioloških oscilacija razine spolnih hormona u krvi tumači kao znak bolesti, a drugi put se neke simptome bolesti tumači fiziološkom uvjetovanošću. Kad se ne nađe nikakav poremećaj funkcije jajnika, danas se često za to optužuje druga žlijezda, a to je štitnjača.

Bolesti štitnjače su češće kod žena, a poremećaji funkcije te žlijezde mogu biti praćeni promjenama raspoloženja i ponašanja te tjelesnim simptomima koji su nespecifični, ali ubrajaju se među najčešće tegobe današnjih ljudi. Zbog toga je naglašena sklonost povezivanju tih smetnji s bolestima štitnjače.

To se, u svakom slučaju, lako može provjeriti laboratorijskim testovima. No nije rijetkost da se i u situaciji kad se ne ustanovi poremećaj funkcije štitnjače, ipak nju „okrivljuje“ za tegobe, umjesto da se traži pravi uzrok.

Uzroci hormonskih poremećaja mogu biti brojni – od drugih bolesti i patoloških stanja do nezdravog stila života, emocionalnih problema i stresova.  

Bolesti štitnjače

Bolesti štitnjače su većinom asimptomatske. Simptomi se uglavnom javljaju kad zbog bolesti štitnjače dođe do poremećaja u izlučivanju njezinih hormona. Vrlo rijetko su prisutne lokalne smetnje prouzročene pritiskom povećane štitnjače na dušnik (otežano disanje) ili jednjak (otežano gutanje) ili je vidljivo izbočenje štitnjače u dnu vrata. Lokalna bolnost štitnjače je iznimno rijetka.

Simptomi poremećaja funkcije štitnjače nisu specifični, ali su tipični. Neki od njih predstavljaju najčešće smetnje koje se javljaju i kod zdravih osoba i kod oboljelih od različitih bolesti. To uvjetuje da se ponekad previdi bolest štitnjače, ali i da se nerijetko neracionalno inzistira na bolesti štitnjače kao uzroku smetnji unatoč njezinoj urednoj funkciji.

Obično ni kod hipertireoze (pojačane funkcije štitnjače) ni kod hipotireoze (oslabljene funkcije) nije prisutan samo jedan simptom nego se javlja više njih koji zajedno upućuju na potrebu da se ispita funkcija štitne žlijezde.

Kod hipertireoze dolazi do ubrzanja prometa materije i energije u organizmu, zbog čega se energija ubrzano troši te se brojni fiziološki procesi ubrzavaju. Posljedica je pojačan apetit, ali unatoč tome dolazi do mršavljenja. Ubrzana potrošnja energije uzrokuje i umor.

Teže se podnosi toplina i pojačano je znojenje. Moguća je ubrzana peristaltika crijeva, grčevi u trbuhu, proljevaste stolice… Ubrzana je srčana frekvencija, može doći do porasta krvnog tlaka. Nokti su često lomljivi, a vlasi tanke i difuzno pojačano ispadaju. Česti su poremećaj sna, emocionalna nestabilnost i razdražljivost.

Hipotireoza je znatno češća. Karakterizirana je smanjenom potrošnjom energije, zbog čega se javlja sklonost debljanju. Zbog nedostatka energije javlja se umor, česta je psihofizička usporenost, pospanost i sklonost duljem spavanju te depresivnost. Usporena je srčana frekvencija. Nokti mogu biti lomljivi, koža gruba i masna, a kosa pojačano difuzno ispada. Može se javiti opstipacija.

Kod oba poremećaja može doći do poremećaja menstrualnih ciklusa. Oba mogu negativno utjecati na sposobnost zatrudnjivanja, ali i na samo trudnoću i razvoj ploda.

Sindrom policističnih jajnika

Sindrom policističnih jajnika najčešći je endokrini poremećaj kod djevojaka i mladih žena. Tipični simptomi su poremećaj menstrualnih ciklusa koji postaju neredoviti i izostaju, ispadanje kose na tjemenu, pojačan rast dlačica na mjestima tipičnim za muškarce (hirzutizam) kao što su gornja usnica, lice, brada, prsa, trbuh i natkoljenice te pojačana pojava akni.

Laboratorijskim pretragama nađe se povišena razina muških spolnih hormona u krvi, a često i inzulinska rezistencija. Na ultrazvučnoj pretrazi jajnika čest je njihov policističan izgled. Nijedan simptom i znak nisu nužni ni dovoljni za postavljanje dijagnoze nego su potrebna barem dva pozitivna od tri kriterija (klinička slika, laboratorijski nalaz povišenih muških spolnih hormona ili UZV nalaz policističnih jajnika). Uzrok poremećaja je nepoznat.

U liječenju se koriste kontraceptivne pilule i metformin. U slučaju akni nužan je i dermatološki tretman, a za pojačanu dlakavost se, uz lijekove, koriste laserska ili elektroepilacija. 

Ostale bolesti žlijezda s unutarnjim lučenjem i poremećaji izlučivanja hormona, koji se dominantno ili isključivo javljaju kod žena, znatno su rjeđe. S obzirom na to da nije jednostavno razlučiti fiziološke od patoloških uzroka tegoba, ako se jave neke od spomenutih smetnji, uputno je javiti se endokrinologu.