Mjesec borbe protiv raka dojke: jer rak ne čeka da korona prođe

Maligne bolesti su jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj. Trenutno se 170.000 ljudi bori s rakom. U Hrvatskoj postoje Nacionalni preventivni programi za karcinom dojke, debelog crijeva, vrata maternice te, odnedavno, za karcinome pluća. Međutim, stanovnici Lijepe naše se općenito slabo odazivaju na takve rane detekcijske preglede.

Kao i u svim razvijenim zemljama, incidencija, odnosno pojavnost novih slučajeva sve je veća iz godine u godinu. Tako se povećao i broj slučajeva karcinoma dojke – od prvih podataka koji su govorili o 900 novooboljelih, prema posljednjim podacima u 2017. godini zabilježeno je 2.767 slučajeva raka dojke.

Zajednički istraživački centar (engl. Joint Research Centre – JRC) Europske komisije objavio je pak procjene o opterećenju rakom u EU-27 zemljama za 2020. godinu. Hrvatska je po ukupnoj smrtnosti od raka dojke ispod prosjeka EU-27 (15 zemalja ima višu stopu mortaliteta od raka dojke od Hrvatske).

Velik broj neprepoznatih slučajeva

Za vrijeme „lockdowna“ a i sada, dok svojevrsna karantena i dalje traje, brojne planirane pretrage nisu mogle biti obavljene. Pacijentima su se termini pretraga odgađali te su se mijenjali modaliteti liječenja. Nacionalni programi ne funkcioniraju – 100.000 ljudi manje se odazvalo na preventivne preglede, a veći je broj onih koji se javljaju s odmaklim stadijem bolesti. U ovom je razdoblju, nažalost, puno veći broj novooboljelih koji nisu prepoznati.

Vezano uz karcinom dojke, istina je da postoji kontinuirani porast novooboljelih bolesnica s ovom dijagnozom, a da je puno manje dijagnostičkih pretraga obavljeno. U usporedbi s istim periodom prošle godine, broj novooboljelih te onih kojima je učinjena iglena biopsija je manji, ali ne zato što žene ne obolijevaju, već zato što nisu dijagnosticirane.

Teške posljedice korona-krize

Posljedica kasnije otkrivenih bolesti je svakako lošiji ishod liječenja. Nažalost, nakon pojave Covida kada je nastala potpuna histerija, ljudi su postali uplašeni i zbunjeni, a bilo im je i lakše otkloniti misli od moguće maligne bolesti. To što imamo manji broj novooboljelih ne znači da nas je korona spasila od raka, već će dovesti do dalekosežnih posljedica kojih ćemo biti svjesni tek za godinu ili dvije.

Od početka korona-krize dijagnosticirano je 16.380 inficiranih ljudi a umrlo je njih 275. Istovremeno je dijagnosticiran gotovo jednak broj novooboljelih od raka, a umrlo ih je oko 7000.

Ono što se najčešće prepoznaje kod ljudi oboljelih od raka jest zabrinutost za mogućnost zaraze koronavirusom jer su oni itekako svjesni mogućih komplikacija koje ovaj virus može prouzročiti. Jednako tako postoji zabrinutost vezano uz smanjenu dostupnost onkološke zdravstvene skrbi.

Svakako se javite liječniku!

Ono što svakako želim istaknuti jest da rak neće čekati da korona prođe – kako se, nažalost, javljao prije, isto tako će se javljati i sada u ovim, ponekad za pacijente, nemogućim uvjetima. Oboljeli od raka prvenstveno bi trebali ostati u kontaktu sa svojim nadležnim onkologom, ali i s obiteljskim liječnikom. Kako bi dobili sve potrebne informacije, preporučuje se komunikacija telefonom i elektroničkom poštom (e-pošta, e-mail), a ne osobni dolazak u ustanovu samo zbog dobivanja potrebnih informacija. Većina ustanova je kontakt informacije objavila na svojim mrežnim stranicama. Ovakvim načinom se nastoji smanjiti broj nepotrebnih dolazaka u zdravstvene ustanove.

Ono što je najvažnije i što se svakako treba naglasiti jest to da do sada zdravi ljudi, u uvjetima pandemije ne smiju zanemarivati bilo kakve simptome i znakove eventualne maligne bolesti (kvržicu, bol, crvenilo, krvarenje…) ili bilo koji drugi simptom ili znak koji upućuje na zloćudnu bolest. Pacijenti se moraju javiti liječniku obiteljske medicine koji će ih uputiti na neophodne pretrage.

Neovisno o pandemiji, onkološki pacijenti su prioritet

Bez obzira na pandemiju, svi ljudi sa sumnjom na karcinom će se čim hitnije obraditi i procesirati u daljnje postupke obrade. Najgore je što pacijenti misle da zbog pandemije ne trebaju reagirati i da neće biti primljeni u bolnički sustav zbog novonastalih uvjeta. Svi pacijenti kod kojih postoji sumnja na malignu bolest bit će u što kraćem vremenu obrađeni jer smo svi svjesni da rak neće čekati da pandemija prođe.

Jako je važno pratiti upute i informacije koje bolničke ustanove objavljuju na svojim mrežnim stranicama. Stoga će se većina kontrolnih pregleda kod osoba koje su završile s onkološkim liječenjem te nemaju simptoma i znakova povrata bolesti, ili odgoditi ili će se ponuditi konzultacija putem telefona ili video poziva. Pritom će se obaviti pregled medicinske dokumentacije i nalaza učinjene kontrolne obrade. Za oboljele od raka, kao i one koji su završili svoje liječenje prije ove pandemije, važno je da samoinicijativno ne preskaču preglede, kao ni dijagnostičke i terapijske postupke, već da se svakako o tome posavjetuju sa svojim nadležnim liječnicima.

Ne bi bilo dobro da strah od koronavirusa prevagne nad strahom od raka! Sva dijagnostička procedura vezana za onkološke bolesnike, osobito novodijagnosticirane, kao i one u aktivnom terapijskom postupanju, treba ostati prioritet.