Kako napraviti samopregled dojki

Probir na tumor dojki je način kojim liječnici tragaju za ranim znakovima tumora dojki u žena koje inače nemaju simptoma. Najčešće se u svrhu probira koriste posebne rendgenske zrake, a pretraga, tj. dijagnostički postupak se naziva mamografija. Spomenuta pretraga se kombinira s pregledom dojki koji mogu obaviti ili liječnik ili medicinska sestra.

Cilj svakog probira je pronaći tumor dovoljno rano, kada još nema veliku šansu za rast, širenje ili uzrokovanje problema, tj. komplikacija. Gotovo sva istraživanja pokazuju kako probiri na tumor dojki smanjuju vjerojatnost za smrtnost u žena s tumorima dojki.

Probir na tumor dojki

Preporuke su kako bi sve žene između 50. i 70. godine života morale biti obuhvaćene testovima probira, kao i neke u starijoj životnoj dobi koje su inače zdrave. Ne treba zaboraviti kako se može naslijediti sklonost razvoju tumora dojki. Stoga bi žene koje u obitelji imaju krvne srodnike s tumorima dojki trebale obaviti pregled i ranije. Svakako je preporučljivo razgovarati sa svojim liječnikom o odluci kada početi s probirom na tumor dojki.

S obzirom na to da svako mjerenje ima svoju pogrešku, treba istaknuti kako mamografija nije 100% učinkovita metoda. Postoje lažno pozitivni testovi koji znače kako je tumor pretragom prisutan, ali ga zapravo nema. Ovakvim rezultatom nepotrebno se kreće u daljnju obradu i obavljanje biopsije tkiva dojki, a lažno pozitivni rezultati uglavnom su češće zastupljeni u žena mlađih od 50 godina. Ovakvi rezultati mogu dovesti i do psihičkih promjena u žena.

Doze zračenja kojima se žene izlažu prilikom mamografije zanemarive su te su sva relevantna istraživanja (dobro planirana i provedena s velikim brojem ispitanika) pokazala daleko veću dobrobit probira nego li štete nastale malim dozama zračenja rendgenskim zrakama.

Probir na tumor dojki obuhvaća i fizički pregled dojki, što bi morao biti sastavni dio svakog probira. Liječnik će pregledom nastojati ustanoviti promjene koje bi mogle upozoravati na razvoj tumorskog procesa unutar tkiva dojki. Pregledavaju se dojke te okolno tkivo, kao i pazušna regija. Tragat će se za grudicama tkiva, promjenama bradavica ili kože ili bilo kakve druge nepravilnosti koja bi mogla upućivati na tumorski proces.

Neke žene imaju potrebu i želju učiniti samopregled dojki. Do sada nijedno istraživanje nije pokazalo kako samopregled dojki smanjuje rizik od smrtnosti zbog tumora dojki. Većina stručnjaka ne potiče žene na samopregled dojki. Razlog lošim rezultatima samopregleda dojki može biti u nepravilnom izvođenju pretrage, rijetkom izvođenju ili neprepoznavanju tumorske promjene. Neke žene usprkos uočavanju promjena u tkivu dojki, ne žele se suočiti s daljnjim koracima u dijagnostici i liječenju te zanemaruju vlastiti nalaz.

Kako pravilno izvesti samopregled dojki

Ipak, ako bi se žena odlučila na samopregled dojki, morala bi znati kako ga pravilno izvesti. Najbolje vrijeme za izvođenje samopregleda dojki je tjedan dana nakon završetka menstruacijskog ciklusa. Ako nema menstruaciju, žena može pristupiti samopregledu u bilo koje vrijeme. Neke žene rade samopregled dojki jednom mjesečno.

Žena bi trebala stati pred ogledalo i staviti ruke uz tijelo. Tada bi morala promotriti postoji li promjena boje kože ili njezine teksture (površine). Svakako bi se moralo uočiti postoji li uleknuće kože. Pozornost treba obratiti i na bradavice, odnosno njihov izgled. Neke žene imaju udubljene bradavice, tj. njihove bradavice su uvučene ispod razine tkiva dojke umjesto iznad. To je normalan nalaz, sve dok se njihov izgled ne mijenja vremenom.

Tada bi se morale okrenuti u stranu. Prilikom stajanja postranično prema ogledalu treba promotriti tkivo dojke, a ako je potrebno i podići dojku kako bi se promotrilo tkivo ispod.

Nakon pregleda u ogledalu slijedi pregled opipavanjem tkiva. Potrebno je leći i lijevu ruku podići iznad glave (ovakav postupak stanjuje tkivo dojke i omogućuje lakši i temeljitiji pristup tkivu). Desnom rukom se pregledava lijeva dojka. S opipavanjem se najprije počinje u gornjem dijelu dojke pipajući pazušnu jamu. Tada se pristupa tkivu dojke služeći se s tri prsta, kažiprstom, srednjim prstom i prstenjakom. Treba raditi male kružne pokrete. Pregled se radi jagodicama prstiju.

Na svakom području tkiva dojke potrebno je učiniti tri kružna pokreta, svaki različitog intenziteta. Počinje se pokretima koji su nježni i više površinski, a završava onima kojima se prodire dublje u tkivo dojke. Opisani postupak bi trebalo ponoviti za drugu dojku.

Tijekom pregleda normalno je osjetiti rebra ispod tkiva dojke. Neke kvrge koje su čvrste, nepravilnih rubova ili koje kao da su zapele za prsište mogle bi upućivati na tumorski proces. U slučaju bilo kakve nesigurnosti potrebno je javiti se svom liječniku.

Samopregled dojki ovisi o osobi koja ga obavlja

Neki stručnjaci potiču žene na samopregled dojki. Ovu činjenicu nalaze u uporištu kako samopregled (ali i liječnički pregled) dojki za sada nije standardiziran i uvelike ovisi o osobi koja pregled obavlja, stoga bi se vježbanjem postigla bolja kvaliteta pregleda. Svakako je liječnik kompetentnija osoba od žene koja sama obavlja pregled, no liječnička briga uključuje i edukaciju žena o tumorima dojki, samopregledu i daljnjim postupcima ako se primijete promjene.

Spomenutim pristupom bi se omogućila veća kvaliteta pregleda te brže i lakše uočavanje promjena. Dugoročno nema razlika u preživljavanju žena s tumorom dojki s obzirom na to jesu li provodile samopreglede ili ne. Ipak je jedno istraživanje pokazalo da su žene koje su imale učestale i temeljite samopreglede, za oko 35% bile u nižim stadijima tumorskih procesa prilikom potvrđivanja bolesti.

Bez obzira na provođenje samopregleda dojki, svaka žena koja želi provoditi samopregled i dalje bi morala redovito ići na kontrole i mamografske postupke.

U ovogodišnju kampanju o važnosti samopregleda dojki uključila se i poznata pjevačica Ida Prester, koja demonstrira kako napraviti samopregled dojki: