INTERVJU Genetskim testiranjem može se procijeniti rizik od raka jajnika

U svijetu će se 8. svibnja obilježiti Svjetski dan borbe protiv raka jajnika koji se smatra najsmrtonosnijim među genitalnim karcinomima, u koje ubrajamo i rak jajovoda, rak tijela maternice, rak grlića maternice te rak stidnice i rodnice.

U sklopu Poliklinike Klinike za tumore Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu djeluje Onkološko-genetsko savjetovalište u koje se upućuju pacijenti za koje se pretpostavlja da prema obiteljskoj i osobnoj anamnezi imaju nasljedni solidni tumor ili imaju visok rizik za njegov nastanak. O toj smo temi razgovarali s dr. sc. Damirom Danolićem, ginekologom i članom stručnog tima savjetovališta.

Kome se preporučuje genetsko testiranje?

Genetsko testiranje na sindrom nasljednog raka dojke i jajnika nije obavezno. Radna skupina, koju je formirala Udruga žena oboljelih i liječenih od raka „Sve za nju“ uz potporu Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te pod pokroviteljstvom Hrvatske liječničke komore, 2017. godine izdala je Smjernice za genetsko savjetovanje i testiranje na nasljedni rak dojke i jajnika.

Definirane su indikacije za upućivanje osoba u genetsko savjetovalište. Sve žene oboljele od raka jajnika su kandidati za testiranje, kao i osobe koje su oboljele od raka dojke (ako zadovoljavaju određene uvjete), a kandidati su i osobe koje nisu oboljele od raka dojke ili jajnika, ali imaju povećan rizik. Većina žena koje idu na genetsko testiranje nemaju mutacije u genima BRCA1 i BRCA2. Nakon postupka genetskog savjetovanja i personalizirane procjene ispitanikova rizika pristupa se genetskom testiranju. Nakon vađenja krvi slijedi izolacija DNK te analiza gena, a rezultati se čekaju do tri mjeseca. Nalaz može biti pozitivan, negativan ili neinformativan.

Liječnici primarne zdravstvene zaštite i oni koji se bave bolestima dojke i jajnika upućuju osobu u genetsko savjetovalište. Uzimajući u obzir složenost metoda i tumačenje rezultata testiranja, genetsko savjetovanje ključno je prije i poslije testiranja. Pacijentica se može i na vlastiti zahtjev uputiti u savjetovalište, a odluku o testiranju donosi kliničar genetičar. Testiranje gena BRCA1 i BRCA2 od 2017. godine može se napraviti i na teret HZZO-a, ali samo ako postoji indikacija. Potpuno je besplatno uz dopunskozdravstveno osiguranje.

Možete li ukratko i pojednostavljeno objasniti ulogu gena BRCA1 i BRCA2 (Breast cancer gene 1 i 2)?

BRCA1 i BRCA2 su ljudski geni koji kodiraju tumor supresorske proteine koji popravljaju oštećeni DNK te tako održavaju genetsku stabilnost stanice. Ako su mutirani, dolazi do blokade proizvodnje proteina koje kodiraju ili nastaju proteini promijenjene građe koji ne mogu popraviti oštećeni DNK, što u konačnici dovodi do preobrazbe normalne stanice u zloćudnu. Nasljeđivanje mutacija gena BRCA1 i BRCA2 je autosomno dominantno. Vjerojatnost da će dijete naslijediti specifičnu mutaciju iznosi 50 posto.

Odluka o testiranju mora biti promišljena jer nalaz testa može imati dalekosežne posljedice za osobu, ali i za cijelu obitelj pa genetsko savjetovalište ima važnu ulogu prije i nakon testiranja

Što nam točno govori pozitivan nalaz testiranja i kako pacijentice najčešće reagiraju na rezultate testa?

Rezultati genetskog testiranja primarno upućuju na postojanje rizika od raka dojke i jajnika, ali i raka gušterače i prostate. Svrha genetskog savjetovališta jest utvrditi je li osoba dobar kandidat za testiranje. Odluka o testiranju mora biti promišljena jer nalaz testa može imati dalekosežne posljedice za osobu, ali i za cijelu obitelj pa genetsko savjetovalište ima važnu ulogu prije i nakon testiranja.

Studije su pokazale da ne postoje veliki rizici psiholoških disfunkcionalnih poremećaja kod testiranih osoba, uključujući i one kod kojih je pronađena mutacija u ispitivanim genima. Pacijentice s visokim rizikom mutacija u BRCA genima treba poticati na genetsko testiranje. Prema osobnom iskustvu, pacijentice dobro prihvaćaju rezultate testiranja, ali često su neodlučne u daljnjem postupku ako se dokaže da su nosioci mutacija u BRCA genima.

Ako se kod zdravih pacijentica nađu te mutacije, znači li to da će se jedna od tih zloćudnih bolesti sigurno manifestirati u budućnosti?

Ne. Nosioci BRCA1 mutacija imaju 72% vjerojatnost da će oboljeti od raka dojke i 44% vjerojatnost da će oboljeti od raka jajnika do 80. godine. Nosioci BRCA2 mutacija imaju 69% vjerojatnost da će oboljeti od raka dojke i 17% vjerojatnost da će oboljeti od raka jajnika do 80. godine.

Važno je istaknuti da odstranjenje jajnika i jajovoda ne uklanja potpuno rizik od raka jajnika, ali znatno ga smanjuje

Što se pacijenticama preporučuje ako se utvrdi da su nosioci mutacija?

U svrhu smanjenja rizika od raka jajnika pacijenticama se preporučuje odstranjenje jajnika i jajovoda, obično između 35. i 40. godine ako više neće rađati. Kako je pojavnost raka jajnika kod pacijentica s mutacijom BRCA2 gena osam do deset godina kasnija nego kod nositeljica BRCA1 mutacija, kod tih žena se zahvat može odgoditi do 40., odnosno 45. godine. Prethodno s pacijenticom treba razgovarati o željama vezanim uz rađanje, menopauzalnim tegobama koje slijede nakon zahvata i ostalim zdravstvenim problemima koji mogu nastati zbog gubitka funkcije jajnika. Važno je istaknuti da taj profilaktički zahvat ne uklanja potpuno rizik od raka jajnika, ali znatno ga smanjuje. Naime, kod nositeljica BRCA mutacija rizik oboljenja od primarnog peritonealnog karcinoma, koji se smatra istim kliničkim entitetom kao rak jajnika, iznosi 1,3 posto.

Dio pacijentica ne prihvaća preporučeni zahvat. Alternativna opcija je odstranjenje jajovoda uz očuvanje jajnika, ali u ovom trenutku bez jasnih znakova učinkovitosti. Kontrolni pregledi transvaginalnim ultrazvukom s nalazom tumorskog biljega CA 125 mogu biti alternativa kirurškom zahvatu, ali bez dokazane učinkovitosti u otkrivanju ranog oblika raka jajnika. Ne postoji dijagnostička metoda probira za rano otkrivanje raka jajnika.