Znate li da se možete dodatno zaštititi od krpeljnog meningoencefalitisa?

Prirodni rezervoar virusa krpeljnog meningoencefalitisa su različite vrste malih šumskih glodavaca, jež i krtica, no virus se razmnožava u krpeljima i nalazi se u njihovoj slini te se putem uboda bolest prenosi na ljude.

Vrsta krpelja Ixodes ricinus najrasprostranjenija je na području Hrvatske, stanište su mu šume i livade, a najčešće kao napasnika susrećemo odraslu ženku koja ima karakteristični crvenkasti zadak. 

Kad je rizik povećan?

Najaktivniji su od proljeća do rane jeseni, a u zimskom razdoblju aktivni su samo kad je riječ o blagim zimama pa se i bolest uglavnom javlja od proljeća do rane jeseni. Sporadičnih slučajeva može biti tijekom cijele godine. Nakon razdoblja inkubacije koje traje između jednog i dva tjedna kod 90 posto pacijenata javljaju se simptomi nalik gripi kao što su opća slabost, glavobolja, povišena tjelesna temperatura i bolovi u mišićima cijelog tijela

Bolest češće pogađa osobe koje profesionalno borave u endemskim područjima (npr. šumski radnici, poljoprivrednici) ili izletnike koji dolaze u dodir s krpeljima.

Gdje ima najviše zaraženih krpelja?

Žarišna područja u kojima obitavaju zaraženi krpelji u Hrvatskoj su između Save i Drave, odnosno:

• Koprivničko-križevačka
• Međimurska
• Krapinsko-zagorska
• Bjelovarsko-bilogorska županija
• područje Zagreba
• Gorski kotar.

Tijek bolesti

Godišnje se u Hrvatskoj u prosjeku prijavi 25 osoba oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa, no to znatno ovisi o blagosti zime.Većina zaraženih osoba ne oboli, no u slučaju razvoja kliničke slike, bolest uglavnom pokazuje blaži tijek. Nakon razdoblja inkubacije koje traje između jednog i dva tjedna kod 90 posto pacijenata javljaju se simptomi nalik gripi kao što su opća slabost, glavobolja, povišena tjelesna temperatura i bolovi u mišićima cijelog tijela.

Slijedi razdoblje latencije ili zatišja (bez simptoma) koje traje od 4 do 10 dana, nakon čega se kod manjeg broja bolesnika naglo javlja druga, teža faza bolesti. U toj se fazi, uz opće simptome, javljaju i znakovi upale mozga, moždanih ovojnica ili leđne moždine, što u najtežim slučajevima može dovesti i do paralize dišne muskulature te smrtnog ishoda. Protiv infekcije virusom krpeljnog meningoencefalitisa ne postoji lijek ni posebno liječenje nego se samo ublažavaju simptomi. No bolest se može spriječiti zaštitnim mjerama.

>> Krpeljni meningoencefalitis i lajmska borelioza (poznata i kao lajmska bolest) dvije su najčešće bolesti koje krpelji prenose u našim krajevima. 6 savjeta kako se zaštititi od ovih krvopija. <<

Mjere prevencije

• Tijekom boravka u prirodni važno je nositi prikladnu odjeću, što prije svega znači duge rukave i nogavice te zatvorenu obuću.
• Važno je hodati obilježenim pješačkim stazama, a ne provlačiti se kroz visoku travu i žbunje te izbjegavati ležanje na tlu.
• Tijekom boravka u prirodi i posebno nakon povratka (pogotovo ako ste bili u prirodnim žarištima) potrebno je pregledati odjeću i cijelo tijelo, s naglaskom na prepone, pregibe, područje iza uha, a kod djece i vlasište.

Kako ukloniti krpelja?

• U slučaju da se na tijelu otkrije krpelj, potrebno ga je ukloniti: uhvatiti pincetom (dezinficiranom alkoholom ili plamenom) uz samu kožu te laganim povlačenjem polako izvući krpelja iz kože.
• Mjesto uboda potrebno je dobro isprati vodom i sapunom te dezinficirati.
• Zaostane li na mjestu uboda rilce, možemo ga pokušati odstraniti sterilnom iglom, a ako to nije moguće, nije potrebna nikakva dodatna intervencija (poput kirurške).
• Od koristi je i upotreba repelenata (sredstava protiv uboda insekata) na otkrivenim dijelovima tijela. Važno je naglasiti da oni ne pružaju zaštitu od uzročnika bolesti koje krpelji mogu prenijeti nego od samog ugriza. Kako su repelenti djelotvorni samo nekoliko sati, sredstvo je potrebno nanijeti više puta u slučajevima cjelodnevnog ili višednevnog boravka u prirodi, a nakon povratka tretirane dijelove kože treba oprati.

Pojavi li se u sljedećih nekoliko tjedana crvenilo koje se koncentrično širi oko mjesta uboda, potrebno je javiti se svom liječniku zbog obrade, odnosno liječenja (lajmska borelioza).

Zaštita cjepivom

Kako ne postoji specifični lijek, svim osobama koje često borave u rizičnim područjima preporučuje se cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa. Cjepivo postoji u obliku za djecu u dobi od jedne do 15 godina i u obliku za odrasle. Cijepljenje se provodi u tri dijela, a kako bi se prije početka sezone osigurao dostatan imunitet, preporučuje se početi cijepljenje već u zimskim mjesecima. No ako to nije moguće, može se provesti i ubrzani postupak cijepljenja. Prvo docjepljivanje obavlja se nakon tri godine, a potom svakih pet godina. Cijepiti se ne smiju osobe s poznatom preosjetljivošću na neki od sastojaka cjepiva. Ako je osoba alergična na bjelančevine jaja, liječnik će odlučiti o mogućnosti cijepljenja, kao i u slučaju akutne bolesti s vrućicom.