Vrtoglavica: Poremećaj ravnoteže koji nipošto ne treba podcjenjivati

Mogu biti trajne, jednokratne, lažne, položajne, otogene… U svakom slučaju, poremećaj ravnoteže ne treba podcjenjivati jer neke vrtoglavice mogu biti posljedica težeg oboljenja.

Vrtoglavicu je iskusila gotovo svaka osoba. Najčešće se javlja prilikom promjene položaja tijela, okretanja glave u stranu, ustajanja, naglih pokreta tijelom i u trudnoći. Poremećaj ravnoteže nastaje kada pojedino osjetilo upućuje izmijenjene, umanjene ili pojačane obavijesti i onemogućuje višeosjetno oblikovanje prostora.

Lažna vrtoglavica javlja se kod tjeskobnih osoba, onih koji imaju smetnje prekomjernog disanja, izraženu slabokrvnost, opstrukcijsku bolest pluća, sniženog krvnog tlaka u uspravnom položaju te različite kronične bolesti koje prati opća iscrpljenost

 Vrtoglavica je stanje koje može izazvati više uzroka

Za osjet tjelesne ravnoteže bitna su tri osjeta: osjet vida, statički osjet i vlastiti osjet koji dolazi iz mišića, tetiva i zglobova. Svi zajedno s njihovim centrima u mozgu i autonomnim živčanim sustavom refleksno usklađuju rad naših mišića i ravnotežu. Vrtoglavica je stanje koje može izazvati više uzroka. Osobe koje imaju vrtoglavicu najčešće opisuju poremećaj ravnoteže na dva načina. Jedan, kao osjećaj vrtnje oko glave ili u glavi te drugi kao gubitak orijentacije u prostoru. Smetnje se povećavaju okretanjem glave i promjenom položaja tijela, a često su praćene poremećajem sluha i šumom u uhu i mučninom. Specifični poremećaji su kretanje i “bježanje” predmeta pred očima ili osjećaj okretanja vlastitog tijela u prostoru te osjećaj gubljenja u prostor, propadanja, zanošenja u stranu ili naprijed i natrag.

Uzroci vrtoglavica

Kod vrtoglavica uzrokovanih bolestima unutarnjeg uha (otogenih vrtoglavica) predmeti koje gledamo vrte se vodoravno od bolesnog prema zdravom uhu, a ravnoteža je poremećena kod bolesnog uha. Nespecifični poremećaji ravnoteže ili lažna vrtoglavica očituje se svjetlećim zvjezdicama ili mračenjem pred očima (omaglica), nesvjesticom, osjećajem punoće te pritiskom u glavi i ušima. Najčešći je uzrok kratkotrajni izostanak ili smanjen protok krvi u mozgu ili u vratu. Budući da se radi o subjektivnom osjećaju, važno je razlikovati pravu vrtoglavicu od drugih pojava koje se često opisuju kao vrtoglavice ili različite vrste slabosti ili nesigurnosti pri hodu i stajanju te mračenja pred očima.

Lažna vrtoglavica javlja se kod tjeskobnih osoba, onih koji imaju smetnje prekomjernog disanja, izraženu slabokrvnost, opstrukcijsku bolest pluća, sniženog krvnog tlaka u uspravnom položaju te različite kronične bolesti koje prati opća iscrpljenost.

Prava vrtoglavica nastaje iznenada, u napadajima. Kod težeg napadaja javljaju se bljedilo, znojenje, mučnina i povraćanje te potreba da se legne. U dijagnostici vrtoglavice sudjeluju više specijalnosti: otoneurolog, neurolog i fizijatar. Također je potrebno učiniti pregled srca i krvnih žila.

Jednokratna vrtoglavica uzrokovana je poremećajem funkcije labirinta u unutarnjem uhu ili naglo nastalim oštećenjem moždanog debla.

Ponavljana se pojavljuje povremeno, kod pojedinih kretnji, naglim ustajanjem ili naglog trzajnog pokreta glave. Bolesnik se između napadaja potpuno oporavi. Najčešće je riječ o poremećaju mikrocirkulacije u unutarnjem uhu ili ponavljanoj ishemiji moždanog debla.

>>Ravnotežom smatramo sposobnost tijela da zadrži centar težišta iznad točke oslonca, a pod pojmom stabilnost podrazumijevamo sposobnost našeg tijela da se vrati u prvotni položaj nakon što je njegova ravnoteža narušena.<<

Trajna vrtoglavica nastaje zbog brze nadoknade statičkog ispada. Mogu je uzrokovati neki lijekovi (streptomicin, gentamicin), zatim propadanja ovojnica živčanih vlakana, infarkt moždanog debla ili tumori u stražnjoj lubanjskoj jami. Osobe se žale na nestabilnost ili nestabilnost blagog stupnja.

Položajna vrtoglavica je najučestalija, a uzrokuje ju neprimjeren pokret ili položaj glave. Traje kratko, do minutu, a može se javljati svakih nekoliko dana, ali i mjeseci. One se ne liječe.

Meniereova bolest je poremećaj mikrocirkulacije u unutarnjem uhu. Javlja se iznenada i potrebno ju je bolnički liječiti.

Poremećaji protoka krvi u mozgu ili u jednoj ili obje kralježničke arterije, kao i u osnovnoj bazilarnoj arteriji. Zbog starenja dolazi do degenerativnih promjena na kralješcima i stijenkama arterija, a pritisak kralješka na arteriju dovodi do slabije prokrvljenosti što rezultira ispadom ravnoteže.