Svijetom se proširila epidemija stresa na radnome mjestu: čuvajte se sagorijevanja

Još prije desetak godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je stres na radnome mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog povećane globalne krize i porasta nezaposlenosti.

U današnjem društvu postalo je sasvim uobičajeno da na poslu provodimo veći dio dana, a u ekstremnim slučajevima radno vrijeme ne završava ni kada konačno odemo doma. Sve je češći slučaj da opterećeni bezbrojnim obavezama, pod utjecajem svakodnevnog stresa, doslovno sagorimo. Burn out sindrom ili sindrom izgaranja na poslu označava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada, kao rezultat frustracija i stresa na radnome mjestu.

Izgaranje na poslu slično je sindromu kroničnog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu. Istovremena prisutnost više stresora na radu te dugotrajna izloženost istima dovodi do sindroma izgaranja na radu, koji može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika.

Burn out sindrom ili sindrom izgaranja na poslu označava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada, kao rezultat frustracija i stresa na radnome mjestu

Posljedice stresa

Stres vezan uz posao je situacija u kojoj čimbenici posla u interakciji s radnikom mijenjaju njegovo psihološko ili fiziološko stanje do te mjere da odstupa od normalnog funkcioniranja, a posljedica su neodgovarajućih zahtjeva radne okoline koji nisu u skladu s mogućnostima zaposlenih. Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život.

Još prije desetak godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je stres na radnome mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog povećane globalne krize i porasta nezaposlenosti.

Kampanja za zdrava radna mjesta 2016./2017. počela je 28. travnja prošle godine obilježavanjem međunarodnog Dana zaštite na radu uz glavnu poruku „Zdrava radna mjesta za sve uzraste”. Radni vijek se produljio, tako da su sigurni i zdravi radni uvjeti važni tijekom cijelog radnog vijeka za radnike, poslodavce i tvrtke, kao i društvo u cjelini. Osnovni ciljevi kampanje su suzbijanje zdravstvenih problema tijekom radnog vijeka, promicanje održivog rada i zdravog starenja od samog početka rada te poticanje razmjene informacija i dobrih praksi.

Sagorijevanje u fazama

• Faza medenog mjeseca – posao vas veseli, ispunjeni ste entuzijazmom, osjećate se ispunjeno, nijedan zadatak vam nije pretežak.
• Realnost – uočavate da ipak nije sve tako savršeno, šef vam postavlja sve više zadataka koji su i sve teži. Vi se sve više trudite, radite napornije, a razočaranje i frustracija postaju svakodnevna pojava. Započinju ogovaranja i podmetanja na radnome mjestu, doma dolazite sve kasnije, a prekovremeni sati se ne plaćaju. Shvaćate da vas posao ne zadovoljava ni socijalno ni financijski.
• Faza razočaranja – upali ste u zatvoreni krug – postajete umorni i nervozni, naglo mršavite ili se debljate te imate problema sa spavanjem. Osjećate ljutnju i krivite druge za ono što vam se događa. Otvoreno počinjete biti kritični prema nadređenima i kolegama. Osjećate se bespomoćno. Anksioznost i depresija postaju dio vaše svakodnevice i često ste bolesni.
• Alarmantna faza – Iscrpljeni ste, vaše mentalne i fizičke rezerve su potrošene. Imate osjećaj stalnog neuspjeha, gubite samopouzdanje i vjeru u sebe. Osjećate se nesposobnima napraviti bilo kakve promjene u svom životu. Ova je faza ozbiljna i ako ne potražite pomoć, može ostaviti ozbiljne posljedice na vašem zdravlju. Život vam se sada čini poprilično besmislenim i konstantno osjećate očaj.

Jeste li među ovim redovima prepoznali svoje stanje? Ono što morate učiniti jest identificirati burn out sindrom i stresore, pronaći način kako se nositi sa sindromom ili, ako je moguće, izbjeći njegov nastanak. Svakako morate osigurati i oporavak od burn out sindroma.

Ono što morate učiniti jest identificirati burn out sindrom i stresore, pronaći način kako se nositi sa sindromom ili, ako je moguće, izbjeći njegov nastanak

Kako se zaštititi?

U prevenciji sindroma izgaranja mogu vam pomoći sljedeća pravila:

• budite usredotočeni – koncentrirajte se na rad, argumentirajte svoje mišljenje i dokažite da ste u pravu
• naučite reći „ne”, radite na jačanju samosvijesti
• ako ne možete promijeniti posao, barem promijenite stav – naučite postaviti granice i držite ih se
• izbjegavajte poslove u kojima uvijek morate sebe davati drugima, osim ako niste dobri u primanju od drugih
• ne dopustite da vam posao zavlada životom – prekovremeni rad negativno će utjecati na vašu sposobnost da taj posao radite dulje vrijeme
• pronađite jedno ili dvoje kolega s kojima možete razgovarati i podijeliti svoje poteškoće
• planirajte i organizirajte svaki dan
• zadržite aktivan društveni život i nemojte se odricati svojih hobija.

Zdrav način života, odnosno mjere za poboljšanje zdravlja, dovode i do povećanja otpornosti na stres, obnavljaju našu energiju te oslobađaju više kreativnog potencijala. Ne smijemo zaboraviti kako su sastavni dio dobrog psihičkog zdravlja i životna radost i dobro raspoloženje, na koje povoljno utječu dobri odnosi u obitelji, na radnome mjestu i u slobodno vrijeme.

Zdrav način života, odnosno mjere za poboljšanje zdravlja, dovode i do povećanja otpornosti na stres, obnavljaju našu energiju te oslobađaju više kreativnog potencijala

Vještine suočavanja sa stresom

Protiv stresa se može. Pokušajte čim više usvojiti u svakodnevnom životu ove savjete:

• Usvojite zdrave životne navike
• Primijenite redovitu i odgovarajuću prehranu
• Izbacite ili smanjite konzumiranje kofeina, nikotina i šećera
• Vježbajte i održavajte tjelesnu kondiciju
• Osigurajte redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje
• Promijenite raspored obveza na poslu ili kod kuće
• Prekinite s nekim aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale opterećujuće.

Kako promijeniti stresnu situaciju ili svoj pogled na ono što se događa:

• zadržite smisao za humor u situacijama koje mogu izazvati stres
• održite ravnotežu između rada i zabave
• usporite i pronađite vrijeme za opuštanje
• podijelite probleme s prijateljima i obitelji
• dobro upoznajte sebe i svoje granice tolerancije na stres
• ako je potrebno, zatražite savjet od stručne osobe.