Što znamo o ospicama? Najčešća pitanja i odgovori o ozbiljnoj osipnoj bolesti

Ospice ili morbili iznimno su zarazna virusna bolest koja se obično javlja sezonski (zima, proljeće). U težim slučajevima ospica mogu se javiti ozbiljne komplikacije koje uključuju bolest središnjeg živčanog sustava i srca, upalu uha, upalu pluća, krvarenja u koži i sluznicama te teži poremećaj općeg stanja. U najtežim slučajevima komplikacije ospica mogu biti smrtonosne.

Bolest uzrokuje virus morbila (Paramixoviridae) koji se lako prenosi s osobe na osobu. Zahvaljujući cijepljenju, koje je u nacionalni program cijepljenja uvedeno 1968., svake godine u Hrvatskoj imamo samo pojedinačne slučajeve ospica uvezene iz drugih zemalja. Unos virusa ospica u Hrvatsku kontinuirano je prisutan, a prema tome i mogućnost nastanka epidemije.

Komplikacije ospica su brojne, mogu ozbiljno narušiti zdravlje, a mogu biti prouzročene virusom ospica, bakterijskim infekcijama i imunosnom reakcijom na virus

Zahvaljujući visokim cijepnim obuhvatima (procijepljenosti) hrvatskog stanovništva, u većini slučajeva, unatoč sporadičnom pojavljivanju ospica, ne dolazi do širenja infekcije među stanovništvom (epidemije).

Kako se prenosi virus ospica?

Izvor infekcije je sekret iz nosa i grla zaražene osobe. Prijenos je moguć kihanjem, kašljanjem, bliskim kontaktom s oboljelom osobom te izravnim dodirom s izlučevinama nosa i grla. Zaražena osoba može prenijeti ospice na druge osobe od četiri dana prije do četiri dana nakon pojave osipa.

Tko je izložen riziku od infekcije?

Riziku od zaraze virusom ospica izloženi su dojenčad, djeca i odrasle osobe koje nisu cijepljene, djelomično cijepljene osobe i pojedinci kod kojih cijepljenjem nije postignut zadovoljavajući imuni odgovor. Nakon uvođenja cijepljenja smanjen je broj oboljelih među djecom. Putovanje u zemlje gdje se ne provodi cijepljenje u sklopu nacionalnog programa ili boravak uz osobe koje dolaze iz takvih zemalja povećavaju rizik od obolijevanja kod necijepljenih osoba.

Koji su simptomi i znakovi ospica?

Prvi znakovi ospica najčešće počinju 10 do 12 dana nakon izlaganja virusu, tj. kontakta s bolesnikom (razdoblje inkubacije). Bolest počinje postupnim porastom tjelesne temperature, glavoboljom, grloboljom, gubitkom apetita, klonulošću te hunjavicom (curenjem bistrog sekreta iz nosa) i suhim kašljem. Bolesniku su upaljene očne spojnice, peku ga oči, javlja se nekontrolirano suzenje i osjetljivost na svjetlost. Karakteristična je prolazna pojava bjelkastog osipa, poput zrnaca pijeska ili soli, na unutarnjoj strani sluznice obraza.

>> Epidemije ospica u svijetu tjeraju nas da ozbiljno promislimo o obaveznom programu cijepljenja i njegovoj ulozi prije nego što odlučimo ne cijepiti dijete. Detaljno se informirajte o ovoj temi <<

Nakon četiri do pet dana vrućica postane vrlo visoka (obično 39 – 40 °C) te se javlja crveni osip koji najprije zahvaća lice i vrat. Osip se postupno širi tijelom, zahvaća trup, ruke i noge te traje četiri do pet dana. Nakon toga osip počinje blijedjeti i nestaje, a koža se ljušti. Poboljšanje simptoma obično nastupa dva dana nakon pojave osipa, temperatura pada, opće stanje bolesnika se popravlja, kašalj postaje „zreliji“ (produktivan) i polako jenjava (iako može potrajati do dva tjedna). Preboljele ospice ostavljaju trajni imunitet iako su opisani rijetki slučajevi ponovne infekcije.

Ovo je klinička slika srednje teške bolesti kod inače zdravog bolesnika, bez komplikacija. Kao i za svaku drugu bolest i za ospice vrijedi da u određenim slučajevima može imati i lakše i teže te atipične oblike bolesti, a to ovisi o općem stanju bolesnika, njegovu imunosnom (obrambenom) sustavu i cijepnom statusu.

Koje su komplikacije bolesti?

Komplikacije ospica su brojne, mogu ozbiljno narušiti zdravlje, a mogu biti prouzročene virusom ospica, bakterijskim infekcijama i imunosnom reakcijom na virus. Tijekom ospica otpornost organizma oslabi i nastaje oštećenje sluznice dišnih puteva pa su oboljeli podložni bakterijskim infekcijama. Bolest se kod male djece češće komplicira upalom pluća, kod odraslih upalom mozga, a oba stanja ponekad mogu dovesti do smrtnog ishoda. Komplikacije ospica češće su kod osoba oslabljene imunosti, trudnica, pothranjenih osoba, dojenčadi i kod osoba starije životne dobi. U najtežim slučajevima komplikacije ospica mogu biti smrtonosne. U epidemijama ospica u Europi zabilježeni su smrtni slučajevi zbog komplikacija bolesti.

Kako se ospice liječe?

Liječenje ospica je simptomatsko, ne postoji specifičan antivirusni lijek. Liječenje uključuje mirovanje i ublažavanje simptoma, unos dovoljne količine tekućine, a od antipiretika uzima se prije svega paracetamol za snižavanje temperature i ublažavanje bolova. Aspirin nije preporučljivo primjenjivati kod djece zbog mogućeg razvoja Reyova sindroma (oštećenja jetre i mozga). U slučaju težeg tijeka bolesti liječe se i komplikacije. Bakterijske komplikacije liječe se antibioticima. Kod bolesnika koji imaju manjak vitamina A, preporučena je primjena tog vitamina, čime se poboljšava ishod bolesti.

Cijepljenje je najbolja prevencija

Primjena cjepiva koje sadrži oslabljeni virus ospica u kombinaciji s virusom mumpsa i rubeole u MO-PA-RU cjepivu namijenjeno je za prevenciju ospica, zaušnjaka i rubeole. Učinkovitost cjepiva nakon primijenjenih dviju doza viša je od 95 posto. Cijepljenje se u Hrvatskoj rutinski provodi dvjema dozama – kod djece u dobi od 12 do 15 mjeseci života i pri upisu u prvi razred osnovne škole. U slučaju epidemije ospica ili putovanja u takva područja moguće je djecu cijepiti i docijepiti ranije. Kao i svi lijekovi, tako i cjepiva mogu izazvati neželjene reakcije. Cijepljenje protiv ospica, zaušnjaka i rubeole mnogo je sigurnije  nego obolijevanje od tih bolesti. Većina djece koja se cijepi protiv ovih bolesti nema nikakvih problema, osim blagih i prolaznih nuspojava.