Što možemo učiniti da smanjimo rizik od moždanog udara

Ako uz redovitu fizičku aktivnost i zdravu prehranu, odlazimo na sistematske preglede kojima preveniramo ili kontroliramo bolest koja može imati kao posljedicu moždani udar, učinili smo puno da izbjegnemo jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji – moždani udar.

Otkrivanjem, uklanjanjem i modificiranjem faktora rizika moguće je u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara. Redovito mjerenje krvnog tlaka, vrijednosti šećera u krvi, vrijednosti svih frakcija kolesterola, te triglicerida, kao i procjena srčane funkcije, otkrivaju svladava li organizam uredno zahtjeve svakodnevnice. Treba spomenuti i važnost prestanka pušenja, redovitu tjelesnu aktivnost, adekvatno nošenje sa stresom i vježbanje moždanih funkcija, tzv. brain fitness.

Otkrivanjem, uklanjanjem i modificiranjem faktora rizika moguće je u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara

Redoviti sistematski pregledi, s posebnim osvrtom na stanje krvnih žila koje opskrbljuju mozak pomoću ultrazvučnog pregleda – primjenom doplerovog efekta, omogućuju procjenu moždane cirkulacije. Takav nalaz jasno pokazuje eventualno postojanje suženja krvne žile, zadebljanja stijenke, tzv. plaka, koji može biti i neravne površine, gdje mogu nastati mali ugrušci koji krvnom strujom mogu otploviti u male ogranke krvnih žila u mozgu i uzrokovati moždani udar. Ugrušci mogu nastati i kod srčanih smetnji, problema sa srčanim zaliscima ili kod treperenja srčanih pretklijetki, tzv. fibrilacije atrija, pa je svakako potrebna i obrada srca. Budući da se radi o neinvazivnim pretragama, osobama koje imaju jedan ili više faktora rizika preporučuje se da ih učine jednom godišnje.

Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara, potrebno je prekinuti s nezdravom prehranom koju čine: hrana koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljena hrana, hrana bogata kolesterolom. Dobro je imati na umu slogan: Manje soli – više zdravlja, te nastojati smanjiti količinu soli u hrani jer previše soli podiže krvnih tlak i dovodi do oštećenja bubrega, što svakako treba izbjegavati.

Konzumirati mediteransku prehranu

Potrebno je prijeći na zdrav način prehrane u kojoj dominiraju nezasićene masti – ulja, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voća i povrća, namirnice bogate neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo ribe, pogotovo plave ribe. Najzdraviji način prehrane je takozvana mediteranska prehrana, tj. tradicionalna prehrana na Mediteranu. Prošle godine mediteranska je prehrana s naše obale i otoka ušla u registar nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a, što svakako dodatno promovira Hrvatsku kao značajnu turističku destinaciju.

Rezultati velikih studija objavljeni u prestižnim časopisima pokazali su blagotvoran utjecaj mediteranske prehrane na smanjenje rizika nastanka srčanog i moždanog udara, a posljednja studija provedena na preko 750.000 ispitanika pokazala je da konzumacija voća i povrća smanjuje rizik nastanka moždanog udara za 36 %. Za poboljšanje pamćenja i koncentracije, posebno se naglašava važnost konzumiranja šumskog voća, orašastih plodova, tamne čokolade s preko 70 % kakaa te zelenog čaja.

Rezultati velikih studija objavljeni u prestižnim časopisima pokazali su blagotvoran utjecaj mediteranske prehrane na smanjenje rizika nastanka srčanog i moždanog udara

Prestati pušiti i pripaziti na alkohol

U cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Srećom, već 5 godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača. Alkoholna pića treba konzumirati umjereno, preporučljivo je popiti čašu crnog vina dnevno.

Kontrolirati tjelesnu težinu i liječiti bolesti

Prekomjernu tjelesnu težinu treba smanjiti jer je dokazano da je pretilost faktor rizika za nastanak moždanog udara, kao i tjelesna neaktivnost. Svakako je potrebno liječiti prateće bolesti: povišen krvni tlak, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija. Važno je da se bolesnici točno pridržavaju uputa liječnika u liječenju navedenih bolesti i uzimaju sve propisane lijekove jer se adekvatnom kontrolom bolesti koje su faktori rizika za nastanak moždanog udara može u značajnoj mjeri smanjiti mogućnost njegovog nastanka.

Biti fizički aktivni

Posljednjih je godina jasno dokazano da redovita tjelesna aktivnost (naglasak je na redovitoj, svakodnevnoj aktivnosti), oko 30 minuta svakog dana, značajno doprinosi smanjenju rizika nastanka moždanog udara. Tjelesna aktivnost dovodi do povećanja količine BDNF-a (brain derived neurotrophic factor), neuropeptida koji omogućuje bolje funkcioniranje moždanih funkcija i smanjuje rizik nastanka depresije. Redovita tjelesna aktivnost održava zdravu srčanu funkciju, te tako pozitivno djeluje i na uredno održavanje moždane cirkulacije. Kada govorimo o tjelesnoj aktivnosti, to nije vježbanje u teretani, nego to može biti, primjerice, hodanje, plivanje, plesanje, da spomenemo samo neke od aerobičnih aktivnosti koje su blagotvorne za organizam. Ples je posebno značajan jer slušanje glazbe i kretanje u ritmu glazbe pospješuju lučenje neurotrasmitora i hormona koji su odgovorni za dobro raspoloženje te osjećaj ugode i sreće.

Kada govorimo o tjelesnoj aktivnosti, to nije vježbanje u teretani, nego to može biti, primjerice, hodanje, plivanje, plesanje, da spomenemo samo neke od aerobičnih aktivnosti koje su blagotvorne za organizam

Smanjiti stres

Treći „ključ” zdravlja mozga je adekvatno nošenje sa stresom. Stres se ne može u potpunosti objektivizirati, neka situacija nekoj osobi može biti stresna, a drugu osobu može samo poticati na dodatnu aktivnost. No, svakako treba nastojati da naše reakcije na stres ne budu burne, da se previše ne „trošimo” jer tako samo škodimo svom zdravlju, a u suštini ništa bitno ne možemo promijeniti. Preporučuju se metode opuštanja, slušanje glazbe, druženje s prijateljima, boravak u prirodi i slično. Svatko će sam izabrati ono što mu je najugodnije.

Vježbati mozak

Nikako ne smijemo pustiti mozak da se ulijeni, da se samo bavi rutinom i ne rješava nove zadatke. Da se to ne bi dogodilo, treba ga stalno vježbati dajući mu nove zadatke, kao što su, primjerice, rješavanje enigmatskih zadataka, križaljki, rebusa, sudoku križaljki, igranje šaha, bridža te stjecanje novih znanja, učenje novih jezika i sl. Što više novih zadataka dajemo našem mozgu, to će nas on bolje služiti, bez obzira na godine koje prolaze.

Prije više od 100 godina, poznati španjolski neuroznanstvenik Santiago Ramon y Cajal napisao je sjajnu rečenicu: „Svaki čovjek može, ako on to želi, postati skulptor vlastitog mozga.” Pa poslušajmo ga!