Nisu samo ukras: Jako važni razlozi zašto trebate sunčane naočale

Puno je ozbiljnije ako smo dugotrajno izloženi UV zrakama pa su tako istraživanja pokazala da već mala, ali kontinuirana izloženost UV zračenju tijekom nekoliko godina povećava rizik nastanka mrene, kao i mogućeg oštećenja mrežnice

Lijepo je uživati u suncu, a mnogi od nas jedva čekaju uživati u sutonima na nekoj udaljenoj plaži. Sunce je izvor života, no sunčeve zrake mogu ozbiljno oštetiti oči i okolnu kožu vjeđa te uzrokovati gubitak vidne oštrine, razvoj mrene, makularne degeneracije i karcinoma na vjeđama. Stoga treba imati na umu da postoji jednostavna dnevna zaštita koja će vam pomoći da sačuvate zdravlje očiju i okolnu osjetljivu kožu.

Izloženost očiju prekomjernim količinama UV zračenja u kratkom vremenu može dovesti do razvoja fotokeratitisa na površini oka

Ultraljubičaste A (UVA) i ultraljubičaste B (UVB) zrake sunčeve svjetlosti su snažne, nevidljive zrake s valnom duljinom kraćom od vidljivog svjetla. Znanstvenici su ih povezali s nastankom mrene, tumorima vjeđa te imaju važnu ulogu u nastanku makularne degeneracije koja je poznata kao glavni uzrok gubitka vida kod osoba iznad 60 godina. I mrena je na listi najčešćih uzroka sljepoće, no može se liječiti. Riječ je o progresivnom zamućenju prirodne leće koje se u najmanje 10% slučajeva povezuje s UV, posebice UVB zrakama. Spomenimo i to da su UV zrake odgovorne i za prerano starenje, fotodermatoze te opekline.

Povećan rizik od sljepoće

Izloženost očiju prekomjernim količinama UV zračenja u kratkom vremenu može dovesti do razvoja fotokeratitisa na površini oka. Simptomi po kojima se prepoznaje su bol, crvenilo, osjećaj stranog tijela, preosjetljivost na svjetlo i jako suzenje. Iako neugodan, često traje samo nekoliko dana te ne ostavlja trajna oštećenja vida. Mnogo je ozbiljnije ako smo dugotrajno izloženi UV zrakama pa su tako istraživanja pokazala da već mala, ali kontinuirana izloženost UV zračenju tijekom nekoliko godina povećava rizik nastanka mrene, kao i mogućeg oštećenja mrežnice.

Kumulativnim UV oštećenjem mrežnice nastaje makularna degeneracija, poznata i kao staračka ili senilna degeneracija žute pjege. Makula je područje najoštrijeg vida. Pacijenti koji imaju makularnu degeneraciju često navode da ne mogu vidjeti “centar” slike koji je zamagljen, zatamnjen ili potpuno nedostaje.

Moramo spomenuti i karcinome vjeđa koji uključuju karcinom bazalnih stanica (BCC), najčešći u ovoj skupini, te čini oko 90% karcinoma vjeđa, a potom slijede karcinom skvamoznih stanica (SCC) i melanom. Nažalost, i oni se mogu povezati sa štetnim UV zračenjem, a većina će se javiti na donjoj vjeđi koja je ujedno i najizloženija suncu. BCC i SCC uglavnom će se javiti kod onih pacijenata koji su se dugotrajno izlagali suncu (primjerice, oni čiji je svakodnevni posao uključivao rad na otvorenom), a melanomi se povezuju s intenzivnim izlaganjima suncu i opeklinama. Simptomi koji bi mogli upozoravati na bilo koji od karcinoma vjeđa mogu uključivati izrasline koje krvare, nove pigmentirane lezije nejasnih rubova, dugotrajne upale kapaka i uporno crvenilo očiju koje ne prolazi te neobjašnjiv gubitak trepavica. Ako se pravodobno prepoznaju i liječe, dobro reagiraju na terapiju te funkcija kapka uglavnom ostane očuvana.

Svakodnevno štitite oči

Naravno, postavlja se pitanje koji je najbolji način za očuvanje zdravlja očiju. Najbolja zaštita su sunčane naočale, i to cijele godine, pa čak i tijekom oblačnih dana jer oblaci ne štite od UV zračenja. Stakla koja apsorbiraju UV zrake dolaze u brojnim nijansama pa odaberite one koje će vam biti najugodnije. Da bi nas naočale mogle odgovarajuće štititi, trebaju zadovoljiti više uvjeta: moraju imati sposobnost apsorpcije i blokirati 99 – 100% UVA i UVB svjetlosti, biti dovoljno velike da bi zaštitile područje očiju i kapaka (bolje je što je više kože prekriveno), biti izdržljive i otporne na udarce te imati polarizirane leće koje eliminiraju odraze, pogotovo pri vožnji, ali i na snijegu ili moru. Svakako se preporučuje prije kupnje provjeriti oznake i naljepnice kako biste bili sigurni da leće pružaju odgovarajuću UV zaštitu. Ne zaboravite i na ostale mjere sigurnosti, kao što su nošenje šešira, korištenje krema za sunčanje te izbjegavanje boravka na suncu od 10 do 16 sati.

Ostale mjere opreza

Ipak, nemojte se zbog straha zatvarati u kuću niti se bojati svakog bola u oku jer uzroka doista može biti mnogo. Moguće je da vas zaboli i obična trepavica ili neko drugo strano tijelo u oku. Naime, rožnica je prednji prozirni dio oka te se ubraja među najosjetljivija tkiva u tijelu jer je bogato inervirana osjetilnim živcima, čak i do 500 puta više od, primjerice, kože. Potom spomenimo i eroziju te ulkus rožnice koji se uglavnom povezuju s ozljedama zbog korištenja kontaktnih leća, pa suhe oči, jedno od danas najčešćih stanja jer smo intenzivno izloženi tehnologiji, zatim konjunktivitis, akutnu ili kroničnu upalu sinusa, migrene… Brine li vas bol, svakako vrijedi potražiti savjet liječnika koji će vas, po potrebi, uputiti specijalistu oftalmologu.

I za kraj, s obzirom na to da su neki od nas već otvorili sezonu kupanja, nekoliko riječi o zaštiti očiju u vodi. Možda običavate plivati ili roniti otvorenih očiju, no to je navika koju biste trebali zaboraviti, posebno u bazenima u koje se dodaje klor. Klor može izazvati crvenilo, iritaciju i zamagljen vid, no i sol u moru može nagristi površinu oka, zbog čega ćete osjetiti bockanje i peckanje. U vodama stajačicama, ali ni u potocima i rijekama nipošto ne otvarajte oči jer u njima nema ni klora ni soli te su rasadnici milijuna bakterija i virusa. Uživajte u bojama proljeća i ljeta, ne uskraćujte si zdravu aktivnost poput plivanja, no ipak u sve uključite malu, ali neophodnu dozu opreza.