Ne postoji čovjek koji nije iskusio glavobolju, ali kad boli, ta misao ne pomaže

Bol doživljavamo i osjećamo u mozgu, dakle u glavi. Tu se nalazi centar za bol u kojem se obrađuju živčani signali iz različitih dijelova tijela koje prepoznajemo kao bol. Paradoksalno, sam mozak nema živce za osjet boli i kad bi bilo moguće npr. zarezati mozak, to ne bismo osjetili kao bol.

Međutim, glavobolja je najčešći tip boli, najčešći razlog uzimanja analgetika i najčešće posve bezazlena bol, koja ne upućuje na neku ozbiljniju bolest. Glava nas boli zbog:

• promjena (stezanja) krvnih žila vrata i glave,
• nedostatka kisika u mozgu,
• nedostatka glukoze (kad smo gladni),
• ukočenih mišića vrata i glave,
• prenaprezanja mišića i živaca očiju,
• upale sinusa,
• hormona, koji pak utječu na krvne žile,
• umora koji djeluje na mijenjanje količine raznih kemijskih supstancija u mozgu.

Glava nas boli i kod ozbiljnih bolesti kao što su ozljede glave, moždani udar, krvarenje u glavi ili tumor glava boli zbog stezanja krvnih žila ili pritiska na živce glave.

Glavobolja je najčešći tip boli, najčešći razlog uzimanja analgetika i najčešće posve bezazlena bol, koja ne upućuje na neku ozbiljniju bolest

Povijesni zapisi o glavoboljama

Glavobolje su zabilježene davno u povijesti. Postoje slikovni zapisi ljudi iz paleolitika koji su patili od glavobolje. Tada se smatralo da je zao duh zaposjeo glavu i tretman za „liječenje“ je uključivalo zarezivanje glave i uklanjanje dijela kosti skalpa, kako bi se duh oslobodio, što je potvrđeno nalazima kostiju.

U Egiptu su čvrsto povezivali glavu osobe s glavoboljom lanenom trakom na kojoj su bila ispisana imena bogova. Stari Grci i Rimljani glavobolje su rješavali uzimanjem napitaka od kamilice, ružmarina, metvice i lavande ili stavljanjem obloga sa sirovim krumpirom ili kupusom na glavu. Tijekom srednjeg vijeka najčešće su se primjenjivali oblozi s vinskim octom i opijumom.

I poznate osobe je boljela glava

Mnogi su poznati ljudi tijekom povijesti patili od redovitih i snažnih glavobolja, za koje se danas smatra da je bila migrena: Julije Cezar, Napoleon, Vincent van Gogh, Virginia Woolf, Sigmund Freud, Friedrich Nietzsche, a čini se da je njihova bolest snažno utjecala i na njihove radove.

Postoji li razlika između rasa ili spolova u doživljaju boli?

Provedena su različita istraživanja kojima se pokušalo ustanoviti postoje li različitosti između spolova i različitosti između rasa u doživljaju osjeta boli, odnosno mogućnosti podnošenja boli, među ostalim glavobolje.

Početkom prošlog stoljeća, posebno u Americi, vladala je rasistička pretpostavka o „nižim“ rasama, crnoj i crvenoj (američki crnci i Indijanci domoroci), koje bi trebale imati veći prag boli. Naravno, ustanovljeno je da osjet boli ne ovisi o rasi, nego je individualan i više ovisi o kulturi i tradiciji društva. Društva u kojima je muškarac bio dominantan, ratnik, u kojima nije dopušteno pokazivanje osjećaja, pokazivala su podnošenje većeg praga boli. Razlika nije u lakšem podnošenju intenziteta boli, nego u pokazivanju doživljaja boli.

Dokazano je, suprotno uvriježenom mišljenju, da žene bolje podnose bol i imaju veći prag boli od muškaraca

Ipak, kad govorimo o spolu, postoji razlika između muškaraca i žena, zbog drukčije strukture tkiva i prisutnosti drugih hormona. Žensko tijelo, predodređeno za trudnoću i rađanje, ima više masnog tkiva i ženske spolne hormone te je zbog toga put impulsa boli nešto drukčiji. Dokazano je, suprotno uvriježenom mišljenju, da žene bolje podnose bol i imaju veći prag boli od muškaraca.

Vrste glavobolja

• Primarne glavobolje – tenzijska glavobolja, migrena, klaster glavobolja
• Sekundarne glavobolje – posljedica su ozljede glave, promjena na krvnim žilama, nuspojava lijekova ili alkohola, upale sinusa
• Neuralgije – glavobolje koje se javljaju zbog ozljede ili bolesti živaca, a najpoznatija je neuralgija trigeminusa, živca koji prolazi kroz obraz do vrha donje čeljusti.

Tenzijska glavobolja

Vrlo je česta, osjeća se u cijeloj glavi, a često započinje od zatiljka i širi se prema naprijed. Javlja se zbog umora i neispavanosti, gladi, emotivnog stresa i uzrujanosti ili zbog pretjerane fizičke aktivnosti. Glavobolja se osjeća kao „mutna glava“, tupa bol ili pritisak. U nekih je osoba vrlo česta, javlja se jednom u dva tjedna i traje nekoliko minuta do nekoliko sati. Ako se javlja češće, npr. svaka dva tjedna duže vrijeme, svakako treba posjetiti liječnika.

>>Pulsirajuća, sijevajuća, duboka, tupa, tišteća, probadajuća, pritiskajuća, žareća… Glavobolja – jedan od najčešćih simptoma, a ujedno i najčešćih razloga odlaska liječniku – može imati različite “karaktere”.<<

Migrena

Karakteristično javlja samo s jedne strane glave. Bol je pulsirajuća, a razlikuje se migrena bez aure i s aurom, kod koje pacijent prije napadaja boli primjećuje vizualne smetnje (bljeskove ili zamućenje pred očima) ili neobične, nepostojeće zvukove. Glavobolja kod migrene često je praćena mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlo ili buku. Migrena je nešto češća u žena nego muškaraca te se zna da postoje okidači za napadaj: umor, glad, neke vrste hrane (aromatični sirevi, orašasti plodovi, sušena riba), menstrualni ciklus.

Posebna vrsta glavobolje zove se klaster. Javlja se u muškaraca iz nepoznatog razloga, a karakteristični su izrazito jaki bolovi u jednoj polovici glave, koji se javljaju u „klasterima“: u istom razdoblju godine, u istom razdoblju dana, jednake duljine trajanja. Kod klaster glavobolje analgetici nažalost ne djeluju na ublažavanje boli.

Liječenje glavobolja

Glavobolje, osim klastera, liječe se analgeticima, najčešće paracetamolom, acetilsalicilnom kiselinom ili ibuprofenom, koji se mogu nabaviti bez recepta. Važno je znati da prekomjerna primjena analgetika također može izazvati glavobolju i to se zove „povratna“ glavobolja.

Izuzetno je važno kod glavobolje uzimati dovoljno tekućine, laganu hranu i osigurati dovoljno odmora i sna. U slučajevima jake, nagle glavobolje, a posebno bez poznatog uzroka ili nakon pada, i u djece i u odraslih, treba odmah potražiti liječničku pomoć.