Najteža infekcija dišnih putova: upalu pluća treba shvatiti ozbiljno!

Za hladno doba godine karakteristične su respiratorne infekcije ili upale sluznice dišnog sustava, a najčešće govorimo o prehladi i gripi. Među njima je najteža upala pluća prouzročena brojnim i različitim mikroorganizmima. Pojavljuje se u svim dobnim skupinama te kod osoba s različitim kroničnim bolestima i oštećenjima imunosustava.

Respiratorni virusi učestaliji su uzročnici upala pluća kod djece, posebno kod onih mlađih od pet godina. Najčešće se susreće respiratorni sincicijalni (RS) virus u dojenčadi i male djece, a adenovirusi u starije djece. Virusne upale pluća kod odraslih su rjeđe, a prouzročene su virusom influence A, pogotovo osoba starije životne dobi i s poticajnim kroničnim plućnim i srčanim bolestima.

Osobama koje su sklone upalama pluća ili kroničnim bolesnicima preporučuje se cijepljenje protiv pneumokoka, bakterije koja je najčešći uzročnik respiratornih infekcija i upala pluća

Različite težine bolesti

Upala pluća očituje se različitim simptomima i kliničkim oblicima pojavnosti i težine bolesti. Mnogo je češća i teža, nerijetko i smrtonosna bolest kod starijih ljudi. Od pneumonije umire više ljudi nego od bilo koje druge infektivne bolesti –  na šestom je mjestu među glavnim uzrocima smrtnosti. U Hrvatskoj se godišnje registrira oko 50 do 60 tisuća oboljelih od pneumonije, a oko 10 tisuća se hospitalizira. Više od 90 posto svih smrti od pneumonije odnosi se na stariju populaciju.

Najčešći uzročnik atipične upale pluća u jesensko-zimskom razdoblju jest mikoplazma pneumonije koja u početku uzrokuje upalu ždrijela (faringitis), upalu dušnika (traheitis) te upalu bronha (bronhitis), a kasnije se razviju peribronhitični upalni infiltrati koji se najtočnije mogu dijagnosticirati rendgenskom obradom pluća.

Kako se upala pluća prepoznaje?

Bolest počinje postupno, povišenom temperaturom, zimicom, glavoboljom i općom slabošću, a simptomi dišnog trakta razvijaju se kasnije. Najčešće su to hunjavica, grlobolja, suhi nadražajni kašalj, promuklost i bolovi u prsima. U kasnijem tijeku bolesti suhi kašalj postaje produktivan i javlja se oskudni gusti iskašljaj.

Često je nalaz auskultacije pluća ili pregleda pluća stetoskopom oskudan i nije srazmjeran rendgenološkom nalazu koji pokazuje upalu cijelog plućnog režnja, a najčešće donjih režnjeva pluća. Stoga upale pluća koje imaju spori tijek nalazimo kod predškolske i školske djece te mlađih odraslih, a bez bitnih promjena u krvnim nalazima.

Antibiotici i mirovanje

Liječenje se provodi antibioticima iz skupine makrolida, ambulantno. Ozbiljnost prognoze uvelike ovisi o cjelokupnom zdravstvenom stanju organizma, kao i o vrsti upale pluća. Kod mladih i zdravih osoba liječenje se svodi na uzimanje antibiotika i odmor kod kuće. Kod bolesnika s komorbiditetom (KOPB, srčane bolesti, dijabetes, bolesnici s oslabljenim imunitetom) upala pluća može biti opasna za život pa treba razmotriti potrebu za bolničkim liječenjem.

Česte respiratorne infekcije ostavljaju trajne posljedice na sluznici dišnog sustava u obliku kronične upale koja je popraćena pojačanim stvaranjem sluzi koja je dobra podloga za razvoj virusa i bakterija. Zato se preporučuje svaku respiratornu infekciju shvatiti ozbiljno, pogotovo kod djece, te prema simptomima odlučiti o liječenju. Suhi nadražajni kašalj može se ublažiti antitusicima, a kašalj s iskašljavanjem uglavnom se liječi ekspektoransima (lijekovi za poticanje i ubrzanje uklanjanja bronhijalne sluzi iz dišnih putova).

>> Cjepiva su važna preventivna mjera protiv gripe, ali često su manje učinkovita kod starijih osoba. Doznajte što može poboljšati učinkovitost cjepiva kod starijih ljudi << 

Pratite tjelesnu temperaturu

Uvijek je važna nadoknada tekućine, pogotovo kod povišene tjelesne temperature. Svako febrilno stanje koje traje dulje od tri do pet dana i ne prolazi pri uzimanju antipiretika zahtijeva pregled liječnika i osnovne krvne pretrage, CRP i ukupni broj leukocita s diferencijalnom krvnom slikom kako bismo utvrdili podrijetlo infekta. U slučaju da temperatura ponovno poraste u razmaku od tjedan dana neophodan je specijalistički pulmološki pregled, a po potrebi i radiološka obrada pluća.

Cijepljenje kao prevencija

Preporučuje se cijepljenje protiv gripe, a osobama koje su sklone upalama pluća ili kroničnim bolesnicima i cijepljenje protiv pneumokoka, bakterije koja je najčešći uzročnik respiratornih infekcija i upala pluća, a koja je zbog prečestog i nekontroliranog uzimanja antibiotika postala na njih otporna. Zimi treba izbjegavati izlaganje hladnom zraku zaštitom nosa i usta prozračnim šalom te ne boraviti često u prostorijama s puno ljudi, pogotovo u vrijeme viroza ili sezonske gripe.