Čuvajte se! Kapljice od kašljanja i kihanja nisu sasvim bezazlene

Rinovirusi su odgovorni za više od 50% svih prehlada. Naime, postoji više od stotinu različitih vrsta pa doista možete oboljeti puno puta.

Dolaskom jeseni i hladnijeg vremena mijenjaju se naše životne navike. Sve više smo u zatvorenom prostoru, počinje nastava u školama i na fakultetima, djeca se vraćaju u vrtiće, češće idemo u kino, kazalište… To sve dovodi do toga da se više ljudi nalazi u manjem prostoru. Svi oni svojim govorom, kihanjem i kašljanjem raspršuju viruse i bakterije koji se nalaze u njihovim dišnim putovima.

Takozvane Flugeove kapljice izbacuju se iz ljudskog organizma i pri vrlo tihom govoru te ostaju lebdjeti u zraku. To je krajem 19. stoljeća otkrio Carl Georg Friedrich Wilhelm Flügge, njemački bakteriolog i higijeničar, a njegov je rad potaknuo kirurga iz Poljske, Jana Mikulicz-Radeckog, da uvede kirurške maske u svakodnevnu praksu krajem 19. stoljeća.

Najčešći bakterijski uzročnik upale grla je streptokok – on izaziva toliko jaku grlobolju da osoba vrlo teško guta čak i vlastitu slinu

Cijepljenje protiv bakterija

Možete samo zamisliti koliko bakterija i virusa ima tijekom kihanja i kašljanja. Postoje na stotine virusa i mnogo manje bakterija koje mogu izazvati tegobe u dišnim putovima. Zahvaljujući višedesetljetnom cijepljenju neke su bolesti gotovo potpuno iskorijenjene, kao što je difterija, a u državama gdje je cijeljenje protiv pneumokoka obavezno djeca (ali i odrasli) puno rjeđe obolijevaju i s manjim posljedicama. Zato što postoji velik broj virusa koji mogu dovesti do bolesti dišnih putova može vam se dogoditi da tijekom jedne godine obolite više puta. Bolesti koje izazivaju virusi mogu biti vrlo bezazlene (iako se vi osjećate loše) s težinom u glavi, hunjavicom, a tu su i one vrlo teške kao što je gripa, s vrlo visokom temperaturom i bolovima u mišićima.

S obzirom na to da su bakterijske infekcije mnogo rjeđe, najprije ćemo o njima reći nekoliko riječi. Najčešći bakterijski uzročnik upale grla je streptokok – on izaziva toliko jaku grlobolju da osoba vrlo teško guta čak i vlastitu slinu. Uz to dolazi do povišenja tjelesne temperature, bolova u mišićima i zglobovima te opće slabosti. Streptokokna upala grla češća je kod osoba koje imaju mandule (krajnike, tonzile) koje su izrazito uvećane i tame crvene boje s gnojnim čepićima. Osobe koje nemaju mandule također mogu imati streptokoknu upalu grla. Liječenje se provodi preparatima penicilina (sve češće se daju tablete, a mnogo je brži oporavak nakon injekcije penicilina u mišić). Streptokok se vrlo lako prenosi s osobe na osobu pa može oboljeti više članova obitelji ili članova kolektiva.

Hemofilus i pneumokok su bakterije koje izazivaju upalu sinusa, uha i pluća. Kod male djece mogu izazvati izrazito teški tijek bolesti, a liječe se antibioticima širokog spektra. Na svu sreću, protiv te dvije bakterije postoje učinkovita cjepiva te se preporučuje cijepljenje. Protiv pneumokoka se moraju cijepiti i osobe koje imaju smanjen imunitet – postoje indikacije za cijepljenje te je potrebno javiti se svom liječniku koji će potvrditi je li preporučeno cijepljenje protiv pneumokoka ili ne.

>>Upale grla vrlo su česte tijekom cijele godine, ali su znatno češće u hladnijim vremenskim razdobljima. Najčešće je riječ o virusnim infekcijama kod kojih je dovoljna samo simptomatska terapija koja ublažava simptome i olakšava tegobe do ozdravljenja.<<

Koliko virusa, toliko bolesti

Kad je riječ o virusima, najčešći uzročnici su rinovirusi, virus influence i respiratorni sincicijski virus. Rinovirusi se obično javljaju tijekom jeseni, izazivaju vrlo blage simptome, ali bolest se može komplicirati kod osoba koje boluju od astme i kronične opstruktivne bolesti pluća. Ti su virusi odgovorni za više od 50% svih prehlada. Postoji više od stotinu različitih vrsta pa doista možete oboljeti puno puta.

Virus influence i respiratorni sincicijski virus javljaju se krajem jeseni i tijekom zime. Imaju težu kliničku sliku s povišenom temperaturom te općom slabosti. Viroza koju izaziva sincicijski virus uglavnom pogađa djecu koja često dobivaju i bronhitis i upalu pluća te završe u bolnici zbog težine bolesti. Gripa nam je već svima dobro poznata bolest. Simptomi su grlobolja, glavobolja, izrazito povišena tjelesna temperatura koja se teško skida, bolovi u mišićima i kostima, kašalj, temperatura koja traje tri i više dana, a komplikacije su upala pluća, sinusa i uha, a, nažalost, i smrt kod starijih te osoba s kroničnim bolestima. Stoga je iznimno važno cijepiti se redovito, ali i držati se higijensko-dijetetskih mjera, što je važno u prevenciji svih infekcija, i virusnih i bakterijskih.

Prevencija i liječenje

Higijensko-dijetetske mjere uključuju izbjegavanje zatvorenih prostora s puno ljudi ako imate kronične bolesti ili vam je imunitet oslabljen te općenito izbjegavanje svih druženja ako ste bolesni. Redovito treba prati ruke te koristiti papirnate maramice koje se bacaju u smeće odmah nakon upotrebe. Ne zaboravite redovito zračiti prostorije u kojima boravite, ma koliko vani bilo hladno.

Kad je riječ o liječenju, antibioticima se liječe samo bakterijske bolesti. U slučaju povišene temperature nije potrebno odmah ići liječniku nego je treba skidati, i to samo ako je viša od 38,5 pod pazuhom. Sumnjate li na streptokoknu upalu grla, trebate se i ranije javiti liječniku. Antibiotici ne skidaju temperaturu i ne mijenjaju tijek virusnih bolesti.

Kada se javiti liječniku?

Liječniku se obavezno trebate javiti u slučaju:

• temperature više od 39 stupnjeva (osim kod sumnje na gripu)
• poremećaja općeg stanja
• glavobolje praćene povraćanjem
• otežanog disanja
• boli u uhu
• simptoma koji se pogoršavaju