Trening za mozak: 14 vježbi koje vas neće umoriti, a itekako su korisne

Brain fitness pridonijet će i boljoj kvaliteti vašeg sna koji ovisi upravo o mozgu, a u plan su uključene i aktivnosti koje će vam se, sigurni smo, jako svidjeti te u njih nećete morati uložiti nimalo napora

Kao što za lošu fizičku aktivnost kad smo dobrog zdravlja nemamo opravdanje, tako ne smijemo zapustiti ni mozak, posebno u današnje vrijeme kada znamo da ga se može i treba vježbati. Trening za mozak moguć je u svakoj životnoj dobi. Dapače, što smo stariji, to se intenzivnije trebamo posvetiti njegovoj dobroj formi, posebno u godinama kada fizički postajemo ograničeni.

Usavršite izvođenje svakodnevnih aktivnosti rukom koja nije dominantna – ako ste dešnjak, koristite lijevu ruku, a ljevaci neka u pogon stave desnu ruku. Počnite od pranja zubi i vježbajte s drugom rukom dok ne usavršite tehniku

Naime, za dobro zdravlje mozga fizička aktivnost je iznimno važna. Kao što se objašnjava na web stranici Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, da bi naš mozak mogao nešto naučiti, misliti i zaključivati, potrebni su mu drugi dijelovi tijela koji mu prikupljaju informacije. Istraživanja potvrđuju, ističe se, da se – bez obzira na životnu dob – kretanjem aktiviraju određena područja mozga koja su važna za učenje te se tako iskorištavaju svi kapaciteti tijela i uma. Točnije, usklađivanjem dijelova tijela i uma poboljšavaju se motoričke sposobnosti, koncentracija, pamćenje, čitanje, pisanje, jezične i matematičke vještine te se smanjuju stres i napetost.

Parkinsonova i Alzheimerova bolest se mogu prevenirati klasičnom glazbom

S druge strane, postoji i niz drugih aktivnosti koje će ojačati vaše sive vijuge. Tako je, primjerice, jedno istraživanje koje su proveli finski znanstvenici otkrilo da slušanje klasične glazbe pridonosi prevenciji Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Općenito, mozak je važno vježbati upravo zbog očuvanja dobrog mentalnog zdravlja.

Donosimo vam plan treninga mozga za 14 dana koji možete slijediti kako je napisano, no svaku od ovih aktivnosti možete provoditi kako i kada vam to odgovara. Važno je samo da se pokrenete i da se prihvatite posla, čak i kada ste na godišnjem odmoru. Dapače, brain fitness pridonijet će i boljoj kvaliteti vašeg sna koja ovisi upravo o mozgu, a u plan su uključene i one aktivnosti koje će vam se, sigurni smo, jako svidjeti te u njih nećete morati uložiti nimalo fizičkog napora.

1. dan – pokrenite se

Ljeto je idealno za provođenje fizičke aktivnosti – plivajte, vozite bicikl, planinarite ili šećite te svaki dan odvojite pola sata makar za lagani trening. Vježbanje blagotvorno utječe na hipokampus, dio mozga koji je važan za učenje i pamćenje, a može potaknuti i stvaranje novih stanica u mozgu.

2. dan – vježbajte drugu ruku

Usavršite izvođenje svakodnevnih aktivnosti rukom koja nije dominantna – ako ste dešnjak, koristite lijevu ruku, a ljevaci neka u pogon stave desnu ruku. Počnite od pranja zubi i vježbajte s drugom rukom dok ne usavršite tehniku. Vježbajte i jedenje, pisanje… To su primjeri odličnih vježbi za mozak.

3. dan – zasladite se čokoladom

Povremeno pojedite čokoladu jer ćete tako povećati razinu dopamina, važnog neurotransmitera u mozgu što će pridonijeti boljem učenju, bržem pamćenju i apstraktnom razmišljanju. Za maksimalan učinak birajte što tamniju čokoladu sa što manjim udjelom šećera i drugih dodataka.

4. dan – zapamtite tekst pjesme

Odaberite pjesmu koja vam se sviđa, no čiji tekst ne znate napamet. Slušajte je toliko dugo dok točno ne zapišete tekst, a potom je i otpjevajte. Razvijanjem navike pažljivog slušanja pridonosite boljem razumijevanju, razmišljanju, pamćenju, a osim toga jačate i koncentraciju. Pokušajte to činiti što češće.

>>Danas neuroznanstvenici znaju iznimno mnogo o tome kako i zašto naš mozak obavlja sve svoje funkcije, ali ipak, u usporedbi s onim što sve naš mozak može, vjerojatno znaju malo.<<

5. dan – igrajte se loptom

Bacajte loptu u zrak, hvatajte je te je dodajte jedni drugima, a možete vježbati i žongliranje lopticama. Tako ćete vježbati vizualne i taktilne vještine, pridonijeti boljoj koordinaciji ruka-oko. Možete se loptati u vodi s djecom, ta vam aktivnost jamči fizički trening, dobru zabavu i opuštanje.

6. dan – naspavajte se

Dobar i kvalitetan san iznimno je važan za zdravlje mozga. Znanstvenici vjeruju da naš mozak treba san kako bi “posložio” sve što smo naučili i zapamtili. Dok mi spavamo, mozak radi. Studije su pokazale da nenaspavanost otežava učenje, a da dobar san nakon učenja pridonosi dugoročnom pamćenju.

7. dan – posjetite muzej

Posjetite muzej u pratnji vodiča kojeg pažljivo slušajte ili čitajte sve što piše uz izloške. Nakon povratka kući pokušajte zapisati sve čega se sjećate, ispričajte priču o izložbi. Aktivnosti koje uključuju sve tri razine moždanih operacija (primanje informacija, njihovo memoriranje i razmišljanje o njima) osnažuju funkciju mozga.

8. dan – uključite ribu u jelovnik

Riba je uvijek zdrava, a za mozak birajte onu masniju poput lososa, sardina ili inćuna. Izbjegavajte ribe u kojima bi mogle biti više razine žive poput morskog psa ili sabljarke. Živa ima negativan učinak na mozak. Omega 3 masne kiseline imaju pak važnu ulogu u poboljšanju kognitivne funkcije mozga.

9. dan – igrajte se riječima

Križaljke su itekako dobar trening, no mogli biste se igrati i malo drugačije. Izaberite dužu riječ pa iz nje pokušajte izvesti što više drugih, kraćih i/ili dužih riječi. Takve igre razvijaju rječitost (verbalnu fluentnost) koja nam je potrebna u svakoj dobi.  Dobar izbor za ljeto i primjer takvog treninga igranje je društvene igre Scrabble.

10. dan – trenirajte periferni vid

Dok sjedite na plaži, zagledajte se ispred sebe. Ne mičite ni glavu ni oči te pritom pokušajte zapamtiti sve što vidite. Nakon nekoliko minuta pokušajte zapisati sve što ste vidjeli. Pokušajte ponovno, pa provjerite treba li popis proširiti. Tako potičete oslobađanje neurotransmitera acetilkolina.

11. dan – šećite po neravnome

Prošećite po neravnom terenu. Znanstvenici vjeruju da hodanje po neravnim površinama poboljšava funkcionalnost vestibularnog sustava unutarnjeg uha koji ima središnju ulogu u održavanju ravnoteže. Ovaj trening posebno je važan za osobe starije životne dobi jer pridonosi smanjenju rizika od padova.

12. dan – stišajte televizor i radio

Smanjite zvuk na televizoru ili radiju za stupanj manje od onoga na koji ste navikli. Možete li koncentrirano pratiti program? Kad se naviknete, stišajte još malo. Tako potičete na aktivnost centar u mozgu koji je zadužen za obradu zvuka. U suprotnome, pojačavate li zvuk, činite ga neaktivnim, statičnim.

13. dan – pletite ili kukičajte

Zaposlite prste pletenjem ili kukičanjem jer to su odlične aktivnosti za jačanje kontrole mozga nad finom motorikom. Pritom ustrajte na tome da ti pokreti budu što brži te pazite na to da što manje griješite. Tako vježbate područje mozga koje održava budnost i pažnju dok sudjeluje u vidu i pokretu.

14. dan – slažite puzzle

Iako je korisno slagati i manje puzzle s djecom, izaberite za sebe neke velike, ne manje od 500 dijelova. Velike puzzle traže i veliku aktivnost mozga, posebno sustava za obradu vida – traže se mali dijelovi, razlikuju oblici i boje, mentalno rotirate dijelove, a time što dijelove vrtite u ruci i slažete, aktivirate i sustav za kontrolu pokreta.