Salmonela: Sve što trebate znati o salmonelozi jer uopće nije bezazlena

Namirnice moraju biti higijenski prihvatljive i njihovoj pripremi valja posvetiti posebnu pozornost. Posebno je to važno sada ljeti kada se češće jedu majoneza i sladoled, a visoke temperature zraka pogoduju razmnožavanju patogenih bakterija.

Vjerojatno smo mnogo puta u životu pojeli namirnice koje sadrže salmonelu, no srećom, nismo se razboljeli. Dogodi se to samo u slučaju kada se radi o prisutnosti dovoljno velikoga broja bakterija. Koji to broj bakterija mora biti prisutan da bi čovjek obolio? Ovisi to o mnogim čimbenicima. “Jačem” organizmu neće smetati količina koja će kod “slabijeg” organizma uzrokovati probavne tegobe. Zato što je salmonela prirodno prisutna u prirodi i nije ju moguće iskorijeniti, potrebno je držati se pisanih i nepisanih pravila kako bi se rizik od obolijevanja sveo na najmanje mogući.

Salmonela se s čovjeka na čovjeka prenosi rukovanjem, korištenjem istih ručnika, pribora za jelo, pijenjem iz iste čaše, kupanjem u istoj vodi i sl. Štoviše, izuzetno se dobro razmnožava u grlu odakle dospijeva u želudac i crijeva

Jaja

Jaja mogu sadržavati salmonelu no daleko su češći slučajevi kada je kontaminirana ljuska. Zato prilikom manipulacije s jajima valja biti na oprezu. Iako niska temperatura ne ubija bakterije već samo usporava njihovo razmnožavanje, jaja se bez iznimke moraju držati u hladnjaku pri temperaturi ne višoj od 8 ℃. Nažalost, još i danas možemo vidjeti primjere da se jaja na tržnicama i u trgovinama prodaju izvan rashladnih uređaja. Može to izgledati bezazleno no poznato je da se iz samo jedne bakterije salmonele pri temperaturi od 25 ℃ za 20 h razmnoži njih milijarda.

Nadalje, po izgledu samih jaja se ne može znati u kojima je salmonela pa ih je potrebno adekvatno termički obraditi. Ako se sladoled radi s jajima, sladoledna se smjesa mora termički obraditi. Ako se pripremaju kuhana jaja, ona moraju biti tvrdo kuhana, a pržena ne smiju biti “polusirova”. Rizik za obolijevanje od salmoneloze veći je kod djece, trudnica te rekonvalescenata i starijih ljudi narušenog imuniteta. Oni nikako ne bi smeli jesti sirova jaja niti jela koja ih sadrže. Vjerovali ili ne, u slobodnoj prodaji možete nabaviti kolače sa sirovim jajima pa svakako prije kupnje valja pitati o kakvoj se recepturi radi.

>>Vrući mjeseci idealno su doba godine da zdrava prehrana uđe u vaš život, pri čemu ponovno u središte pažnje dolaze okusi i mirisi Mediterana. Riba, bosiljak, ružmarin, maslinovo ulje, rajčica, lubenica, smokve… Sve su to delicije koje bi se trebale naći na vašem tanjuru, a evo i zašto<<

Meso

Prije serviranja mesa valja provjeriti je li ono dovoljno termički obrađeno.

• Radi li se o većem komadu mesa, vilicom ga ubodite do sredine. Iz pečenog mesa istječe bistri, a iz sirovog mesa krvavi sok pa ga treba nastaviti peći.
• Pržite li na tavi kotlete, prije posluživanja provjerite ima li još uvijek uz kost krvi.

Sendviči

U trgovinama i ugostiteljskim objektima sendviči se moraju držati u rashladnom uređaju. Nemojte kupovati one koji se drže na pultu niti one koji ne izgledaju svježe, a zapakiranim sendvičima svakako provjerite rok valjanja.

Što s ostacima hrane?

• Nepojedenu hranu treba držati u hladnjaku i pojesti što prije. No prije stavljanja u hladnjak valja ju što prije ohladiti na sobnu temperaturu. Važno je to posebno ljeti kada se topla jela sporo hlade. Poslužite se trikom. U veću posudu s ledom stavite posudu s hranom koju treba ohladiti. Ako se radi o varivu ili umaku, promiješajte ih par puta kako bi se brže ohladila. Ohlađeno jelo adekvatno zatvorite i odložite u hladnjak.
• Valja imati na umu kako niska temperatura u hladnjaku ne uništava bakterije u kuhanom jelu pa ga je prije ponovne konzumacije potrebno podgrijati na valjani način. Tako npr. mesni umaci prije posluživanja trebaju ključati 2-3 minute.

Salmonela se lako prenosi, pa valja biti na oprezu

Salmonela se lako prenosi s namirnice na namirnicu pa tijekom pripreme hrane i njezinog skladištenja valja biti na oprezu. Treba se držati sljedećih savjeta:

• Sirovo meso, piletinu i ribu u hladnjaku valja držati u zatvorenim posudama i potrošiti do krajnjeg roka valjanosti.
• Nikako nije prihvatljivo meso ili piletinu odmrzavati u hladnjaku na tanjuru ili direktno na polici. Tekućina nastala tijekom odmrzavanja, a u kojoj mogu biti bakterije Salmonelle, može doći u kontakt s drugom hranom (npr. može kapati na hranu koja se nalazi na nižim rešetkama) i tako ju kontaminirati.
• Ako npr. za ručak pripremamo piletinu u umaku od tikvica, pečeni krumpir i salatu od rajčice i krastavca, dopušteno je na dasci izrezati svježu piletinu, tikvice i krumpir povrće za umak i krumpir no ne i rajčice i krastavac. Naime, čak i ako svježa piletina sadrži Salmonelu, njezino prelaženje na krumpir i tikvice ne predstavlja problem jer će se oni poslije svejedno termički obraditi. Problem može nastati ako se Salmonela putem daske ili noža prenese na rajčicu i krastavce koji se jedu sirovi.
• Uvijek je nakon manipulacije sa sirovom hranom neophodno detaljno oprati ruke u sapunu i toploj vodi.   
• Nakon pripreme jela, posuđe, pribor i radne površine treba oprati vrućom vodom i deterdžentom što prije. 

Simptomi i liječenje

Znakovi salmoneloze se mogu javiti pojedinačno, a i više njih zajedno. Već nakon pola dana može se javiti opća slabost, mučnina, proljev, povraćanje, bol u želucu te povišena temperatura (38 ℃ i viša). Ozbiljniji slučajevi zahtijevaju bolničko liječenje.

Salmonela se s čovjeka na čovjeka prenosi rukovanjem, korištenjem istih ručnika, pribora za jelo, pijenjem iz iste čaše, kupanjem u istoj vodi i sl. Štoviše, izuzetno se dobro razmnožava u grlu odakle dospijeva u želudac i crijeva. Kako se bolest ne bi širila u vrtićima, školama i drugim javnim mjestima, potrebno je biti na kućnom liječenju čak i kod blažih simptoma. U početku liječenja valja obratiti pozornost na nadoknadu izgubljene tekućine zbog proljeva, povraćanja i povišene temperature. Od koristi su tada blagi čajevi (npr. od kamilice). Čim prije valja krenuti s nadoknadom energije i hranjivih tvari. Prvo se preporučuje jesti dvopek a potom sluzavu rižu, kuhani krumpir, mrkvu, pirjanu jabuku i sl. Ako osoba na svome poslu dolazi u doticaj s hranom, povratak radnim obvezama odobrava isključivo liječnik.