„Predoziranje“ plavim svjetlom – nova epidemija zbog digitalnog načina života

Plava svjetlost, poznata i kao HEV (high-energy visible light – visokoenergetska vidljiva svjetlost) u prirodi je dio sunčanog spektra. To je takozvani puni, široki spektar različitih frekvencija, odnosno zračenja, koja u međusobnoj sinergiji povoljno djeluju na zdravlje.

Sunce aktivira naše tjelesne funkcije, primjerice, metabolizam, proizvodnju hormona i hranjivih tvari poput vitamina. U sklopu sunčanog spektra, plava svjetlost ima povoljan učinak na bioritam budnosti i spavanja, raspoloženje i pamćenje.

Posljedice „predoziranja“

No, sve smo izloženiji umjetnom plavom svjetlu kojim zrače ekrani televizora, računala i mobitela, kao i fluorescentne, štedne i LED žarulje. S obzirom na to da mnogi provode većinu vremena u zatvorenim prostorima, „predoziranje“ plavim svjetlom postaje epidemija suvremenog načina života.

U posljednjih desetak godina, na međunarodnim znanstvenim platformama PubMed, ResearchGate i ScienceDirect objavljene su stotine istraživanja o štetnom utjecaju umjetne plave svjetlosti na zdravlje.

>> Čitajte više: Današnja djeca odrastaju uz razne uređaje, a informatička tehnologija ušla je i u škole. No ako se neodgovarajuće koristi, može imati štetne posljedice na zdravlje. Pročitajte kako biste mogli zaštititi svoju djecu <<

Navedeno je da može uzrokovati glavobolju, poremećaje spavanja i raspoloženja, kronični umor i depresiju. Znanstvenici su također ustanovili da umjetno plavo svjetlo oštećuje vid, oslabljuje obrambeni sustav organizma, uzrokuje hormonske poremećaje, potiče debljanje i prerano starenje te povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, osteoporoze i raka.

Poremećaj spavanja

„Predoziranje“ plavim svjetlom najčešće se događa zbog toga što se zračenju umjetne rasvjete i ekrana izlažemo noću kada bismo trebali spavati i pustiti da nam se tijelo regenerira – i to u potpunom mraku.

Ako noću dugo ostajemo budni pod umjetnim svjetlom, ono koči stvaranje melatonina, pa je biološki sat poremećen

Naime, naš biološki sat (cirkadijski ritam) ravna se prema prirodnim izmjenama dana i noći. Epifiza ili pinealna žlijezda, koja se nalazi u mozgu, danju luči serotonin – hormon budnosti i energije, a noću melatonin – hormon spavanja. Melatonin je izuzetno snažan antioksidans koji popravlja oštećenja na tjelesnim stanicama i održava naš imunitet.

Ako noću dugo ostajemo budni pod umjetnim svjetlom, ono koči stvaranje melatonina, pa je biološki sat poremećen. To se odražava na cijeli organizam koji zbog čestog noćnog „bdijenja“ postaje podložniji bolestima.

Što možemo učiniti?

• Da biste smanjili štetan utjecaj umjetnog plavog svjetla, liječnici preporučuju odlazak na spavanje najkasnije u 23 sata.
• U spavaonici, koja treba biti potpuno zamračena, nemojte držati televizor i digitalne uređaje.
• Ograničite vrijeme koje provodite uz ekrane te na njih instalirajte filtre za smanjenje plavog zračenja, ili nabavite uređaje čiji ekrani već imaju smanjenu količinu plave svjetlosti.
• Tijekom rada na računalu zaštitite oči naočalama koje blokiraju plavu svjetlost.
• Kod kuće i na poslu neka prirodna svjetlost dopire u prostor koliko god je moguće, kako biste smanjili potrebu za umjetnom rasvjetom.
• Birajte rasvjetu u toplim, žuto-narančastim nijansama, a izbjegavajte onu koja se doima intenzivno bijelom i hladnom, jer je to pokazatelj da isijava puno plave svjetlosti.

U istraživanjima je zabilježeno i to da umjetna plava svjetlost štetno utječe na kožu, potičući nastanak upala, bora i pigmentacija. Stoga sve više kozmetičkih proizvoda nosi oznaku HEV blocking, što znači da sadrže posebne biokemijske spojeve za zaštitu od plave svjetlosti.