Otkrivamo: jesu li masnoće doista jedan od glavnih krivaca za debljanje?

Posljednjih nekoliko godina intenzivirane su kampanje usmjerene na smanjenu količinu masnoća u prehrani radi smanjenja epidemije pretilosti. Kako pretilost označava prekomjerno nakupljanje masnoća i povećanje masnog tkiva, smanjivanje unosa masnoća činilo se logičnim rješenjem. No ljudski organizam nije tako jednostavan.

S jedne strane, masnoće i triacilgliceroli koji čine osnovu zaliha energije u masnom tkivu mogu se sintetizirati i iz drugih nutrijenata kao što su šećeri u posebnim uvjetima (prekomjeran energetski unos). S druge strane, masnoće, osim triacilglicerola, uključuju i niz spojeva nužnih za normalan rast, razvoj i funkciju stanica te organizma u cjelini. Posebno se opasnom komponentom masti u hrani smatra kolesterol.

Nema sumnje da je povećana koncentracija kolesterola u krvi čimbenik rizika od ateroskleroze, no istodobno se zaboravlja činjenica da kolesterol ima važnu ulogu kao sastavni dio staničnih membrana te kao ishodni spoj u sintezi žučnih kiselina i steroidnih hormona.Treba znati i da se djeci do dvije godine ne smije ograničavati unos kolesterola.

 >> Kliknite i čitajte: sjedilački način života predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje, a za vježbanje nam često nedostaje vremena. No život nam svaki dan pruža mogućnost za rekreaciju. Kojih 6 svakodnevnih aktivnosti nam može pomoći u mršavljenju? <<

Masti utječu na okus hrane

Govoreći o mastima u hrani, ne treba zanemariti njihov učinak na organoleptička svojstva namirnice. Miris, okus, konzistencija, aroma, sve to utječe na izgled i kvalitetu proizvoda, o čemu, u konačnici, ovisi i zadovoljstvo svih nas potrošača.

Najčešće se ukazuje na opasnosti od prekomjernog unosa uglavnom nekvalitetne masne hrane, a rijetko su dostupne informacije o rizicima prehrane koja ne sadrži masti. Nedostatak esencijalnih masnih kiselina povezuje se sa sporijim mentalnim razvojem i smanjenim kognitivnim funkcijama, većim rizikom od bolesti krvožilnog sustava, upalnim procesima, a u novije vrijeme i sa psihičkim poremećajima (depresija, anksioznost i bipolarni poremećaj). Sve to dovelo je do niza korekcija stavova vezanih uz sadržaj masnoće u hrani.

Danas je jasno da isključivanje masnoća iz prehrane nije rješenje pa brigu treba posvetiti njihovu sastavu u namirnici i povećati unos onih koje sadrže veće količine esencijalnih masnih kiselina i vitamina topivih u mastima, a smanjiti ukupan energetski unos. Dakle, pretjerivanje u bilo kojem smislu, bilo količinom ili isključivanjem masnoća iz prehrane, predstavlja rizik za zdravlje.

Maslac ili margarin?

Maslac se proizvodi od mlijeka i koncentrirana je mliječna mast, a osim masnih kiselina sadrži i određeni postotak vode. Prvi margarin napravili su Francuzi koristeći goveđu mast kao zamjenu za maslac, a početkom 20. stoljeća počela je era proizvodnje margarina razvijanjem procesa hidrogenacije upotrebom vodikova plina. Upotreba djelomično hidrogeniranih masti potencirala se krajem prošlog stoljeća u želji da se smanji upotreba životinjskih masti. Tada se to činilo kao dobra alternativa, dijelom zbog njihove stabilnosti, ekonomičnosti, dostupnosti i funkcionalnosti.

Stoga bi danas, kada govorimo o zdravlju srca i krvožilnog sustava, fokus trebao biti na maksimalnom ograničenju unosa duboko pržene hrane, industrijskih keksa i grickalica, a ne stigmatiziranje margarina kao izvora transmasti, što već odavno nije

Prije 1990. godine informacije o zdravstvenim učincima transmasti bile su oskudne i kontradiktorne. Nakon 1990. godine i provedenih istraživanja problem transmasnih kiselina shvaćen je ozbiljno te su proizvođači uveli tehnološke inovacije u proces proizvodnje margarina. Rezultat je uklanjanje transmasnih kiselina i posljedično smanjenog unosa štetnih transmasti na razini populacije. Stoga bi danas, kada govorimo o zdravlju srca i krvožilnog sustava, fokus trebao biti na maksimalnom ograničenju unosa duboko pržene hrane, industrijskih keksa i grickalica, a ne stigmatiziranje margarina kao izvora transmasti, što već odavno nije.

Na pitanje što odabrati – maslac ili margarin, odgovor glasi oboje, pitanje je samo količine. Margarin se dobiva od biljnih ulja pa je bogat nezasićenim masnim kiselinama. Osim toga, margarini nove generacije sadrže optimalan omjer jednostruko i višestruko nezasićenih masnih kiselina te su lišeni omraženih transmasnih kiselina. S druge strane, maslac je bogat zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom čiji je unos potrebno ograničiti u prehrani, no ujedno je bogat i korisnim masnoćama poput konjugirane linolne kiseline te vitaminima topivim u mastima.

Stoga je zaključak da ni margarin, ni maslac, a ni svinjska mast nisu zabranjeni niti nezdravi ako se konzumiraju umjereno.

Svako jutro jedno jaje…

S obzirom na to da se govori o masnoćama u prehrani, valjalo bi spomenuti još jednu nutritivno vrijednu namirnicu -jaja, koja su nepravedno bila smještena na „crne liste“. Problem vezan uz konzumiranje jaja njihov je negativan imidž zbog velikog sadržaja kolesterola, no brojna novija istraživanja dokazala su da kolesterol iz hrane nije jedini čimbenik povećanja razine kolesterola u krvi te da konzumacija jednog do dva jajeta na dan nema utjecaj na povećanje razine kolesterola u krvi u općoj zdravoj populaciji. Važno je napomenuti da stanice ljudskog tijela sadrže kolesterol i da se on sam sintetizira u organizmu ako ga ne unosimo dovoljno hranom.

>> Kliknite i čitajte više: tvrdo ili meko kuhano, poširano, na oko, kajgana… Jaje je namirnica koja samostalno ili kao dodatak krasi tisuće jela. Obiluje svim vitaminima B skupine te mineralima selenom i jodom <<

Posljednjih desetljeća pojavila su se dizajnirana jaja koja, za razliku od „običnih“, sadrže visok udio omega-6 višestruko nezasićenih masnih kiselina, ai ugradnjom DHA i EPA kiseline unaprijedio se sastav masnih kiselina u jajetu. S tom se svrhom u hranu za kokoši nesilice dodaju laneno sjeme i koštice ili odgovarajuća ulja.

I na kraju, nekoliko korisnih informacija o jajima: bjelanjak uopće ne sadrži kolesterol, jedno prosječno jaje ima oko 70 kcal i ne sadrži puno masti, jaja poboljšavaju moždanu funkciju (kolin) i pospješuju vid (zeaksantin, lutein).