Naučite 7 zlatnih pravila i formulu uz pomoć kojih ćete očuvati zdravlje srca

Srčanožilne bolesti vodeći su uzrok pobolijevanja i smrti u svim razvijenim zemljama, pa i u Hrvatskoj. Procjenjuje se da će do 2030. g. 23,6 milijuna ljudi godišnje umirati od ovih bolesti. Blagi pozitivan trend pada smrtnosti koji se bilježi posljednjih godina u zapadnim zemljama pripisuje se promjenama loših životnih navika i odgovarajućoj terapiji.

Srčanožilne bolesti su multifaktorijalno uzrokovane. Faktore rizika dijelimo u nepromjenjive i promjenjive. Na nepromjenjive ne možemo utjecati, a uključuju: nasljeđe, dob i spol, a na promjenjive možemo, a to su: prehrambene navike, pušenje duhana, manjak fizičke aktivnosti, dislipidemija, šećerna bolest tip 2, povišen arterijski tlak i debljina.

Postoje znanstveni dokazi da promjene životnih navika i smanjenje rizičnih čimbenika smanjuju i pojavnost srčanožilnih bolesti.

Kako se procjenjuje rizik?

S tim ciljem Europsko kardiološko društvo (ESC) objavljuje smjernice prevencije ovih bolesti. Posljednje su objavljene 2012. g., a predstavljaju vodič svim liječnicima u individualnoj procijeni ukupnog srčanožilnog (SŽ) rizika – procjenjuje se ukupni desetogodišnji rizik nastanka smrtonosnog SŽ događaja. Pri toj procijeni uzimaju se u obzir sljedeći faktori rizika: dob, spol, pušački status, razina ukupnog i HDL kolesterola te visina sistoličkog krvnog tlaka.

>> Čitajte još: Morska riba zauzima vrlo važno mjesto u ljudskoj prehrani i temeljno je obilježje mediteranske prehrane kao modela zdrave prehrane. Kliknite i doznajte više o blagodatima bijele morske ribe za naše zdravlje <<

Ovisno o rezultatima, osoba se svrstava u mali do vrlo visoki SŽ rizik. Svi koji već imaju dokazanu srčanožilnu, šećernu ili kroničnu bubrežnu bolest su i bez procjene individualnih rizičnih faktora u skupini vrlo visokog SŽ rizika. Onima s niskim SŽ rizikom savjetuju se mjere kojima ga i dalje mogu zadržati. Osobe kojima se odredi visok ili vrlo visok rizik mogu ga s vremenom smanjiti ako se pridržavaju uputa o promjeni loših životnih navika te eventualnom primjenom farmakoterapije.

Sedam zlatnih pravila

Najvažnije je da se već u najranijoj životnoj dobi usvoje zdrave životne navike jer kada čovjek živi prema tim principima, pridonosi značajnom smanjenju SŽ pobola (većem od 50 %) i smrtnosti. Zdrave životne navike uključuju sljedeće:

1. Izbjegavati sjedilački način života, minimalno 2,5 do 5 sati tjedno baviti se umjerenom aerobnom tjelesnom aktivnosti (hodanje, lagano trčanje, plivanje, vožnja bicikla…). Idealno bi bilo od 30 do 60 minuta dnevno. Tjelesna aktivnost treba biti primjerena dobi, interesima i mogućnostima svakog pojedinca, kao i komorbiditetima (ostalim bolestima).
2. Ne pušiti, odnosno prekinuti s pušenjem. I pasivno pušenje ugrožava zdravlje. Kod pušača se desetogodišnji rizik fatalnog SŽ događaja udvostručuje u odnosu na nepušače. Dokazano je i da zabrana pušenja na javnim mjestima smanjuje incidenciju srčanih udara.
3. Konzumaciju alkoholnih pića treba svesti na najmanju mjeru i pri tome dati prednost crnom vinu (maksimalna količina predviđena za žene je 1 g dnevno, a za muškarce 2 g dnevno)
4. Osnova svake prevencije SŽ bolesti je pravilna prehrana. Danas je dokazano da je najkvalitetniji mediteranski tip prehrane: hrana bogata ribom, odnosno omega-3 masnim kiselinama, voćem, povrćem i integralnim žitaricama. Preporučuje se uzimati pet manjih dnevnih obroka.
5. Tjelesnu masu treba održavati u optimalnim granicama: BMI (indeks tjelesne mase) treba biti od 20 do 25 kg/m2, a obujam trbuha kod žena manji od 88 cm (optimalno ispod 80 cm), a kod muškaraca manji od 102 cm (optimalno ispod 94 cm). Pretilost je često povezana s pojavom dijabetesa tip 2, arterijskom hipertenzijom i dislipidemijom, što zovemo metaboličkim sindromom. Svi ti faktori umnogostručuju SŽ pobol i smrtnost.
6. Arterijska hipertenzija je faktor visokog SŽ rizika pa je potrebna regulacija krvnog tlaka s vrijednostima ispod 140/90 mmHg, odnosno kod dijabetičara ispod 140/85 mmHg. To postižemo svim gore navedenim mjerama i lijekovima.
7. Loši psihosocijalni uvjeti također imaju negativan učinak na SŽ zdravlje (stres, neimaština, depresija, manjak socijalne podrške…). Tu je potrebna podrška cijelog društva, radne sredine, obitelji, medicinskih djelatnika i drugih profesionalaca.

Najvažnije je da se već u najranijoj životnoj dobi usvoje zdrave životne navike jer kada čovjek živi prema tim principima, pridonosi značajnom smanjenju rizka od bolesti srca i krvnih žila

Vrijednosti u granicama

Važno je kontrolirati razinu rizičnih faktora u krvi i težiti da budu u ciljnim granicama: kolesterol manji od 5 mmol/l i LDL manji od 3 mmol/l (kod umjerenorizičnih osoba treba biti manji od 2,5 mmol/l, a kod visokorizičnih manji od 1,8 mmol/l). Kod bolesnika sa šećernom bolesti tip 2 HbA1c treba biti manji od 6,5 %, a LDL manji od 2,5 mmol/l.

Arterijski tlak također treba povremeno kontrolirati i ako bolesnik ne boluje od arterijske hipertenzije – tlak iznad 140/90 mmHg faktor je rizika koji znatno povećava ukupni SŽ rizik. Arterijska hipertenzija često se otkrije slučajno, pri rutinskom mjerenju krvnog tlaka, jer mnogi bolesnici nemaju nikakvih simptoma zbog čega je i zovu tihim ubojicom; prvi simptom može biti fatalni SŽ događaj.

U slučaju pojave srčanožilne bolesti važno je pridržavati se preporuka zdravih životnih navika i uzimati preporučenu terapiju jer se time smanjuje pogoršanje bolesti i sprečava prerana smrt.

Formula za zdravo srce

ESC daje preporuke putem Bečke deklaracije za zdravi život i Povelje zdravog srca. Tim se dokumentima daju savjeti unapređenja kvalitete zdravlja i produljenja očekivane životne dobi. Prema toj Povelji sljedeća je formula za zdravo srce:

• 0 cigareta dnevno (nulta tolerancija prema pušenju)
• 3 km pješačenja dnevno
• 5 obroka voća i povrća dnevno
• sistolički krvni tlak ispod 140 mmHg
• ukupni kolesterol ispod 5 mmol/l
• LDL kolesterol ispod 3 mmol/l
• bez šećerne bolesti i debljine

>> Želite saznati više? Kliknite i pretražite Zdravlje od A do Ž <<