Saznajte kako pravilno koristiti kortikosteroide i prepoznati nuspojave

Kod ljudi koje muči astma, kontrola je danas nezamisliva bez kortikosteroida. Ti lijekovi primijenjeni inhalacijom ulaze u složene upalne procese dišnog sustava bolesnika dovodeći do poboljšanja plućne funkcije, bolje kvalitete života, smanjenja simptoma i pogoršanja tijeka bolesti

Da bismo mogli pisati o liječenju kortikosteroidima, najprije moramo objasniti o čemu je zapravo riječ. Bubrezi su parni organi, na čijim su se vrhovima smjestile male trokutaste nadbubrežne žlijezde, teške samo po četiri grama. Te se male žlijezde sastoje od dva dijela – srži i kore. Na srž žlijezde otpada 20 posto organa, a odgovorna je za lučenje adrenalina i noradrenalina. Kora nadbubrežne žlijezde je žute boje i sastoji se od tri dijela te luči tridesetak različitih hormona – kortikosteroida. Cijela ova skupina hormona sintetizira se iz kolesterola, kemijske formule su im veoma slične, ali one male razlike u strukturi daju im posve različita obilježja, a time i različite uloge.

Bolesnicima koji kortikosteroide uzimaju peroralno trebalo bi savjetovati da se pridržavaju prehrane smanjene kalorijske vrijednosti, ali koja sadrži puno bjelančevina, kalija i kalcija, a količinu natrija da svedu na minimum

Kortikosteroidi se dijele na mineralokortikoide, glukokortikoide i androgene steroide

Mineralokortikoidi održavaju ravnotežu elektrolita (otuda im i potječe naziv) u izvanstaničnoj tekućini, napose natrija i kalija. Glavni mineralokortikoid je aldosteron i na njega odlazi 95 posto mineralokortikoidne aktivnosti. Glukokortikoidi dobili su ime po tome što im je jedan od važnih učinaka povećanje koncentracije glukoze u krvi. Osim te, glukokortikoidi imaju važnu ulogu u metabolizmu bjelančevina i masti, ali i u nizu drugih aktivnosti vezanih uz upalne i imunosne procese. Glavnom glukokortikoidu kortizolu (hidrokortizolu) pripada 95 posto glukokortikoidne aktivnosti, a pridonosi, u manjoj mjeri, mineralokortikoidnoj aktivnosti.

Kosrtikosteroidi su važna farmakoterapijska skupina lijekova

U kolokvijalnom govoru pojam kortikosteroidi odnosi se na njihove sintetske analoge, odnosno veoma važnu farmakoterapijsku skupinu lijekova. I dok se primjena kortikosteroida u nadomjesnom liječenju ne dovodi u pitanje, njihova primjena kod većine drugih bolesti za sobom povlači još nedorečene odgovore. Kortikosteroidi djeluju gotovo na sva tkiva veoma složenim mehanizmima koji ulaze u metaboličke procese. Osim toga, oni imaju imunosupresivni, odnosno protuupalni učinak, ali i niz drugih učinaka čiji se točan mehanizam tek treba otkriti. Uza sve dobrobiti koje ti lijekovi nose sa sobom, brojne i često vrlo štetne nuspojave nalažu da se uvijek koriste uz liječnički nadzor.

Najvažniji sintetski steroid s mineralokortikoidnim djelovanjem je fludrokortizon. On je potentan mineralokortikosteroid koji se koristi u liječenju insuficijencije kore nadbubrežne žlijezde u kombinaciji s hidrokortizonom. Lijek se daje u dvije doze. Prva, jutarnja doza, je veća kako bi se oponašao prirodni ritam lučenja kortikosteroida koji svoj vrhunac imaju u jutarnjim satima i tijekom obroka. U stanjima stresa, a stres predstavljaju i povišena tjelesna temperatura i infekcija, doza lijeka mora se povećati.

Uglavnom se koriste u kombinaciji s drugim lijekovima

Osim nadomjesnog liječenja, kortikosteroidi, najčešće glukokortikoidi, koriste se u brojnim neendokrinim indikacijama koje se odnose na različite organske sustave. Terapija kortikosteroidima, općenito govoreći, nije kurativna i rijetko je kada prvi izbor. Uglavnom se oni koriste u kombinaciji s drugim lijekovima. Vrlo su djelotvorni u kontroli kroničnih upalnih bolesti kao što su astma, alergije, upalne bolesti crijeva, reumatske bolesti, onkološke bolesti, kao i mnoga druga stanja. Put primjene kortikosteroida je različit: oralni, inhalacije, intramuskularno, intravenski, supkutano i drugo, kao što je i različit raspon doza. Doziranje se određuje individualno, ovisno o stanju bolesnika, ali i o njegovoj reakciji na lijek.

>>Antibiotici su lijekovi koji sprečavaju rast bakterija, a primjenjuju se u liječenju bakterijskih upala. Čestom upotrebom antibiotika njihova učinkovitost je ugrožena, jer se razvija otpornost bakterija na te lijekove.<<

Astma i kortikosteroidi

Primjerice, kod ljudi koje muči astma, kontrola je danas nezamisliva bez kortikosteroida. Ti lijekovi primijenjeni inhalacijom ulaze u složene upalne procese dišnog sustava bolesnika dovodeći do poboljšanja plućne funkcije, bolje kvalitete života, smanjenja simptoma i pogoršanja tijeka bolesti. Premda su kortikosteroidi važni lijekovi s mnogim prednostima, ne treba zanemariti nuspojave koje se mogu javiti tijekom njihove primjene. Pri kratkoročnoj primjeni kortikosteroida (kraće od dva tjedna) ne bi trebalo očekivati nuspojave. Osim toga, nuspojave se ne javljaju kod svih bolesnika, kao što se ni sve moguće nuspojave ne javljaju kod jedne osobe. Učestala lokalna primjena kortikosteroida može dovesti do atrofije epiderme, pojave akni i folikulitisa, a inhalacijski korišten lijek do suhoće u ustima, promuklosti, poremećaja okusa i kandidijaze.

Kortikosteroidi moraju biti pod nadzorom liječnika

Bolesnicima koji kortikosteroide uzimaju peroralno trebalo bi savjetovati da se pridržavaju prehrane smanjene kalorijske vrijednosti, ali koja sadrži puno bjelančevina, kalija i kalcija, a količinu natrija da svedu na minimum. Trebali bi se puno kretati i baviti fizičkom aktivnošću. Kod primjene inhalacijskih kortikosteroida posebnu pozornost trebalo bi posvetiti oralnoj higijeni. Bolesnici bi nakon svake takve primjene usta trebali isprati vodom. Lokalna primjena kortikosteroida trebala bi biti kratka (pet do sedam dana). Zbog svega toga kortikosteroidi, kao vrlo moćni saveznici u kontroli mnogih bolesti, moraju biti pod nadzorom liječnika, a bolesnika treba uputiti da se za dodatan savjet obrati i ljekarniku.