Godišnji odmor: Voli sunce, ali kožu čuvaj! Od alergije na sunce do raka kože

Fototoksične reakcije su relativno česte jer gotovo svaka osoba može doći u dodir sa “sumnjivom” tvari koja će na koži, uz djelovanje sunca, izazvati određenu, često i vrlo burnu reakciju odnosno alergiju.

Ljeto nas mami da provodimo vrijeme na otvorenom, u prirodi, na plažama, bazenima… Koža nam je neprestano izložena djelovanju sunca i njegovih ultraljubičastih zraka. Doista, lijepo je vidjeti brončanu put i malo je žena koje ne bi poželjele zablistati u takvom ljetnom izdanju.

Izbjegnite rak kože

Pa ipak, danas sve više jača svijest o štetnom utjecaju ultraljubičastih zraka – koža prerano stari, gubi elastičnost, a može se razviti i rak kože. Uostalom, već i sama preplanulost koju toliko volimo zapravo je siguran znak da je koža već oštećena ultraljubičastim zračenjem. Drugim riječima, ako želimo sačuvati zdravlje kože, našeg najvećeg organa, moramo se vrlo oprezno izlagati djelovanju sunca.

>>Kako bi postigle preplanulu put mnoge pripadnice nježnijeg spola čine sve što je u njihovoj moći – od prženja na suncu do umjetnog sunčanja. Ako i vaše ljeto ne počinje bez odlaska u solarij, nakon što ovo pročitate, možda više nećete...<<

Ljeti posebno postaju aktualne teme vezane uz fotodermatoze. Pritom se misli na bolesti kože koje su uzrokovane djelovanjem ultraljubičastih zraka. Fotodermatoze se mogu javiti i bez dodatnog djelovanja tvari koje ih pobuđuju, odnosno pojačavaju učinak UV zraka na kožu. Opekline od sunca ili takozvani solarni dermatitis je fotodermatoza koja se najčešće vidi, a za čiji nastanak nije odgovorna fotosenzibilizirajuća tvar. No, u nemalom broju slučajeva, uz sunce, na kožu djeluju i neke tvari iz okoline ili one koje nastaju u organizmu kao produkti metabolizma, a koje pojačavaju učinak sunca na kožu, pa time i njezinu reakciju.

Na fototoksične dermatoze utječe i kozmetika, ali i limun, celer…

Fototoksične dermatoze nastaju kao posljedica zajedničkog djelovanja neke fotosenzibilizirajuće tvari i sunčevih zraka, stvarajući na koži reakciju sličnu opeklini od sunca te ozbiljno narušavaju njezino zdravlje. Takve fototoksične reakcije relativno su česte jer gotovo svaka osoba može doći u dodir sa “sumnjivom” tvari koja će na koži, uz djelovanje sunca, izazvati određenu, često i vrlo burnu reakciju. Te fotosenzibilizirajuće tvari mogu djelovati na kožu nakon resorpcije iz probavnog trakta (primjerice, određene vrste lijekova mogu biti odgovorne za nastanak fototoksičnih dermatoza, kao što su tetraciklini) ili izravnim dodirom.

>>Osim što se treba pripremiti, koža se mora pažljivo izlagati sunčevu zračenju. UV zaštita je ljeti u središtu interesa, no tu je i dragocjena mirisna pomoć iz prirode. Kliknite i doznajte kako pravilno nahraniti kožu<<

Jedna od najčešćih fototoksičnih reakcija je ona koja nastaje nakon lokalne primjene fototoksičnih tvari iz kozmetiike odnosno, parfema, krema, sapuna… Ta sredstva mogu sadržavati sastojke poput ulja bergamota koje će, nakon izlaganja suncu, na koži izazvati pojavu crvenila te manjih i većih mjehura. Nakon nekog vremena na tim će mjestima ostati ružne smeđe mrlje – hiperpigmentacije. U praksi često viđamo i tzv. phytophotodermatitis, odnosno toksični dermatitis uzrokovan kontaktom s biljkama. Naime, pojedine biljke sadrže fototoksične tvari poput furokumarina koji, uz djelovanje zraka UVA spektra, na mjestima kontakta kože s biljkom (najčešće travom) uzrokuju crvenilo, mjehure, svrbež i peckanje. Među biljkama koje bi mogle izazvati takvu reakciju spominju se limun, celer, a i neke vrste cvijeća. Terapijski se pacijentima savjetuje izbjegavanje kontakta s fotosenzibilizirajućim tvarima te lokalno liječenje nastalih promjena (ovisno o kliničkoj slici).

Alergija na sunce

Za razliku od ovog tipa fotodermatoza kod kojih imunosni sustav ne igra ulogu u nastanku kožne reakcije, kod takozvanih alergijskih fotodermatoza upleteni su i imunosni mehanizmi. Govoreći o fotodermatozama najčešće možemo čuti pojam “alergija na sunce”. Tim terminom se opisuju svrbež ili crvenilo koji se pojavljuju nakon boravka na suncu, neovisno o kojem je stanju točno riječ, a pojavljuju se u proljeće ili početkom ljeta. Alergija leži u podlozi još jedne fotodermatoze. Naime, kod manjeg broja ljudi određene tvari koje nazivamo fotoalergenima uzrokuju alergijsku reakciju nakon ponovna kontakta s tom tvari. Upravo to ponovno izlaganje alergenu pokreće cijelu kaskadu reakcija koje rezultiraju alergijskim osipom.

>>Ljekovita svojstva ove iznimne biljke poznata su više od šest tisuća godina, a njezina popularnost posebice raste tijekom vrućih sunčanih mjeseci kada su koži potrebni posebna njega i zaštita. Kliknite i doznajte o kojoj biljci je riječ<<

Fotoalergijske tvari mogu doći u izravni kontakt s kožom, poput nekih lokalnih lijekova ili tvari koje se nalaze u kozmetičkim sredstvima, te na njoj pokrenuti promjenu u obliku alergijskog kontaktnog dermatitisa – na mjestima kože izloženim alergenu i suncu javljaju se crvenilo, mjehurići, svrbež, peckanje, a na dijelovima pokrivenim odjećom takvih žarišta nema. Slične promjene, ali po cijelom tijelu, mogu nastati nakon konzumacije nekih tvari, najčešće lijekova, koji također mogu biti odgovorni za fotoalergijsku reakciju. U oba slučaja potrebna je sistemska, ali i lokalna terapija oboljelih dijelova kože, a svakako je potrebno zaštititi se nošenjem zaštitne odjeće te nanošenjem krema s visokim zaštitnim faktorom. U određenom broju slučajeva teško je utvrditi što je zapravo uzrokovalo razvoj kožnih problema, odnosno što je uzročna tvar.

Solarna urtikarija

Valja spomenuti i solarnu urtikariju, osip koji se javlja rijetko, ali je neugodan. Kod nekih osoba, zasad iz nepoznatih razloga, nakon izlaganja rendgenskim, ultraljubičastim, infracrvenim ili sličnim zrakama na koži gotovo cijeloga tijela javlja se osip karakteriziran pojavom brojnih urtika (“koprivnjača”), a koji pritom i jako svrbi. Osip može trajati nekoliko minuta ili nekoliko sati, a mogu biti prisutni i opći simptomi poput ubrzanog rada srca, pada tlaka, pa i šoka. Liječenje, odnosno sprečavanje takvog osipa potrebno je početi prije sunčanog razdoblja.

Ljetni prurigo

Čest oblik kožnog osipa, koji se najčešće javlja od ožujka do lipnja, ali i tijekom ljetnih mjeseci, jest takozvani ljetni prurigo. Riječ je o osipu koji se pojavljuje nakon prvog jačeg izlaganja suncu, na mjestima kože koja su najizloženija djelovanju sunca – lice, područje dekoltea, vrata i nadlaktica. Kod svakog pojedinca osip izgleda drugačije i redovito se ponavlja svake godine. Liječenje uključuje postupno izlaganje ultraljubičastim zrakama, dva do šest tjedana prije jačeg izlaganja suncu, odnosno prije odlaska na godišnji odmor, uz uzimanje određenih lijekova koji će umanjiti moguću reakciju na sunce ili smiriti već nastale upalne promjene.

Stoga, iako ste opušteni, nemojte smetnuti s uma zdravlje vaše kože i ne zaboravite – svako oštećenje koža doživotno pamti.