Bolje spriječiti nego liječiti: Sistematski pregled i sve njegove koristi

No, većina nas nema naviku odlaska na sistematski pregled. Iako se osjećamo potpuno zdravima, značaj redovitih sistematskih pregleda je neupitan. Često počeci bolesti nisu uvijek vidljivi te se čimbenici rizika bolesti otkriju upravo prilikom sistematskog pregleda.

Osim asimptomatskim pacijentima, oni se preporučuju ljudima s već izraženim simptomima ili dijagnosticiranim bolestima da bi se procijenio utjecaj na druge organe i prevenirala eventualna daljnja oštećenja. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), preventivni zdravstveni pregledi trebali bi se redovito provoditi jednom godišnje ili barem svake dvije godine.

S obzirom na dob, spol, obiteljsku anamnezu, kao i ranije bolesti, indiciraju se dodatne pretrage. Posebna pažnja posvećuje se bolestima srca i krvnih žila, bolestima metabolizma i malignim bolestima

Što uključuje sistematski pregled?

Prijelomna dob za odlazak na sistematski pregled ne postoji. Sistematskim pregledima podliježu različite dobne skupine: od školske populacije, adolescenata, radno aktivnog stanovništva, sportaša te umirovljenika, a sistematski pregledi mogu biti usmjereni prema muškoj ili ženskoj populaciji.

Sadržaji sistematskog pregleda mogu biti različiti te se mogu proširivati pretragama, što ovisi o samom pacijentu. Najčešće obuhvaćaju:

• laboratorijske pretrage krvi (kompletnu krvnu sliku, šećer u krvi, kreatinin, ureju, mokraćnu kiselinu, lipide, bilirubin, jetrene enzime, Na, K, Cl), analizu urina, pretragu stolice na prisustvo krvi, hormoni, tumorski markeri
• klinički pregled internista
• EKG
• ispitivanje plućne funkcije
• ultrazvučni pregled abdomena
• PSA i ultrazvuk prostate
• ultrazvuk dojki i mamografija
• pregled ginekologa (uključuje Papa-test i ultrazvučni pregled)
• psihološka anketna obrada izloženosti stresu
• zaključno mišljenje liječnika – potreba za promjenom životnih navika, liječenje te eventualne daljnje pretrage se predlažu.

S obzirom na dob, spol, obiteljsku anamnezu, kao i ranije bolesti, indiciraju se dodatne pretrage. Posebna pažnja posvećuje se bolestima srca i krvnih žila, bolestima metabolizma i malignim bolestima. S godinama se povećava učestalost nekih bolesti poput arterijske hipertenzije, šećerne bolesti, prekomjerne tjelesne težine i povišenih masnoća u krvi koje dovode do oštećenja krvnih žila, moždanog udara, srčanog infarkta i zatajivanja srca. Nezdrav način života, nepravilna prehrana, stres, pušenje i nedovoljna tjelesna aktivnost smatraju se čimbenicima rizika za nastanak ovih oboljenja. Nerijetko se čimbenici rizika, inače latentno prisutni mjesecima i godinama, otkrivaju upravo prilikom sistematskog pregleda.

Od A do Ž

Posebno se ističe uloga redovitih sistematskih pregleda u otkrivanju malignih bolesti probirom poput određivanja razine PSA u muškaraca starijih od 45 godina, pregledom i UZV dojke u svih žena reproduktivne dobi te mamografijom u onih starijih od 40 godina, određivanje krvi u stolici u svih osoba starijih od 50 godina. Uspjeh liječenja i prognoza malignih bolesti u velikoj mjeri ovise o pravodobnom otkrivanju bolesti. Pregled očiju je u 40-im važan ne samo zbog kvalitete vida nego i zbog pojave glaukoma (povišenog očnog tlaka) koji, ako se zanemari, može dovesti do sljepoće.

Kontrola štitnjače svakako se preporučuje, posebno ženama, s obzirom na to da ona upravlja mnogim procesima u organizmu, a čija disfunkcija može peouzročiti brojne zdravstvene tegobe. Poremećaj rada štitnjače ne mora se uvijek manifestirati vidljivim i očitim povećanjem štitnjače, a vidljivo povećana štitnjača ne znači obavezno i funkcionalni poremećaj štitnjače.

>>Štitnjača je mala žlijezda s velikom ulogom i važno ju je dobro čuvati. Kako su utvrdila mnoga istraživanja, najveća ljekarna na svijetu – priroda – za nju nudi mnoštvo “pripravaka”.<<

Mjerenjem gustoće kostiju (denzitometrija) kod žena u menopauzi može se otkriti osteoporoza koja se još naziva i tihom epidemijom. To je bolest pri kojoj nastaje gubitak koštane gustoće i propadanje mikroarhitekture kostiju, što rezultira povećanim rizikom nastanka prijeloma. Sama bolest nema značajnijih simptoma. Sa 50 godina svima se preporučuje učiniti kolonoskopiju, a posebno onima čiji su članovi obitelji bolovali od kolonrektalnog karcinoma. U 95 posto slučajeva karcinom debelog crijeva nastaje kao zloćudna preobrazba polipa koji mogu nastati duž debelog crijeva. S obzirom na to da je za takvu zloćudnu preobrazbu potrebno dulje razdoblje, imamo dovoljno vremena za poduzimanje preventivnih radnji. Zahvaljujući dodatnim slikovnim tehnikama visoke rezolucije (MSCT, MR), a ako se pokaže potreba za istima, omogućuje se precizna procjena svakog slučaja.

Sve na jednom mjestu

Za uspješno obavljen sistematski pregled bitna je i pravilna prethodna priprema (primjerice, dan ranije ne jesti hranu koja izaziva nadutost, doći natašte, ne davati uzorak mokraće na analizu za vrijeme menstruacije, mamografiju učiniti od 5. do 10. dana od prvog dana menstruacije). U interesu je pacijenta slijediti preporuke da bi se postigli što vjerodostojniji rezultati pretraga. Sistematske preglede najbolje je obavljati na jednom mjestu, gdje se korisnicima nudi spoj dijagnostike, medicinskih programa te mogućnost cjelovitog rješavanja problema. Starenje i razvoj bolesti normalna su pojava. Redovitim pregledima sačuvat ćemo svoje zdravlje, usporiti proces starenja i sačuvati kvalitetu života. Pravo na zdravlje i ulaganje u zdravlje predstavlja bitnu odrednicu kvalitete osobnog života, života svojih obitelji i društva u cjelini. Zdrav način života i periodički sistematski pregledi danas upravo odražavaju praktični smisao narodne poslovice: Bolje spriječiti nego liječiti. Stoga, učinite nešto za sebe i svoje zdravlje!