Anksioznost: 5 namirnica koje biste svakako trebali izbjegavati

Objašnjavaju kako je napad panike, koji je vrsta anksioznosti, osjećaj iznenadnog i intenzivnog straha koji će trajati kratko vrijeme. Uz to, postoje određene vrste hrane i pića koje mogu potaknuti ili pridonijeti anksioznosti i depresiji.

Većina ljudi je svjesna kako je kofein uglavnom prisutan u kavi, energetskim napitcima, čajevima i čokoladi. Dijetetičari iz Kanade objašnjavaju da kofein uzbuđuje živčani sustav i ima sposobnost poboljšanja budnosti za kratko vrijeme. Imajući to na umu, kanadsko udruženje za mentalno zdravlje (Canadian Mental Health Association) navodi da kada netko pati od anksioznosti, osobito napada panike, može doživjeti ubrzani rad srca i probleme s disanjem koje se očituje u kratkoći daha i plitkom disanju.

Alkohol kao lijek protiv anksioznosti je kontraproduktivan. Štoviše, dugoročno korištenje alkohola može uzrokovati anksioznost

Dr. Roland Griffiths, profesor u odjelima psihijatrije i neuroznanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Johns Hopkins, izjavio je u intervjuu Livestrongu kako kofein može izazvati, pa čak pogoršati tjeskobu i poremećaje panike jer može izazvati nervozu, nepravilan rad srca i glavobolje. Kako bi potvrdio svoju izjavu, Nacionalni institut za mentalno zdravlje (National Institute of Mental Health) preporučuje da osobe koje pate od poremećaja anksioznosti trebaju izbjegavati kofein. Osim toga, psiholog Norman B. Schmidt, u razgovoru za Livestrong, rekao je: “Ako imate tendenciju da budete razdražljiva, tjeskobna osoba, korištenje visokih doza kofeina može biti riskantno.”

Alkohol

Američki centri za ovisnost objašnjavaju kako će pojedinci pribjeći konzumaciji alkohola kako bi pokušali rješiti tjeskobu. Naime, ljudi pretpostavljaju kako se alkohol može koristiti s obzirom da često ima smirujući učinak. Međutim, alkohol kao lijek protiv anksioznosti je kontraproduktivan. Štoviše, dugoročno korištenje alkohola može uzrokovati anksioznost.

Osim toga, Anxiety and Depression Association of America navodi da oko 15 milijuna odraslih Amerikanaca ili 7% stanovništva ima poremećaj socijalne anksioznosti. Spominju i da oko 20% ljudi s tjeskobom ujedno pate i od problema s alkoholom. Stoga je njihova preporuka da, ako patite od socijalne anksioznosti, izbjegavate alkohol, osim ako ste sigurni da ga možete konzumirati umjereno.

Šećer

Prema dr. Williamu Coleu, direktoru Klinike centara za prirodno zdravlje Cole, trenutna istraživanja pokazala su da visoka razina serotonina može pogoršati anksioznost. Šećer je jedan od glavnih izvora koji može povećati razinu serotonina. Istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Psychiatry provedeno je kako bi se utvrdilo postoji li povezanost serotonina i poremećaja socijalne anksioznosti.

18 osoba s navedenim problemima su podvrgnuti PET snimanju zajedno sa 19 zdravih osoba. PET je snimanje koje omogućuje uvid u metaboličke procese u tijelu. Rezultati su pokazali da je osobama koje pate od tjeskobe povećana količina seratonina u tijelu.

>>Kao što socijalna anksioznost ometa upoznavanje, druženje i istupanje pred većim brojem ljudi, tako seksualna anksioznost otežava, a ponekad i onemogućuje vođenje ljubavi.<<

Nezasićene masti

Nezasićene masti, koje su također poznate i kao hidrogenirane masti, smatraju se jednom od najgorih vrsta namirnica u prehrani, ali ono što mnogi ne znaju jest i činjanica da loše utječu na raspoloženje. Prema istraživanju objavljenom na PLOS-u, nezasićene masti su povezana s povećanim rizikom od depresije. Španjolski istraživači pratili su više od 12.000 studenata španjolskog sveučilišta, koji nisu imali simptome depresije, ukupno šest godina. Pratili su njihov unos različitih vrsta masni i pojavu depresije.

Utvrdili su značajan porast (48%) rizika od pojave depresije među najvišom kategorijom unosa. Jedan od razloga zbog kojih nezasićene masti pospješuju pojavu depresije jest zbog upale i promijenjene funkcije endotelijalnih stanica koje se nalaze na krvnim stanicama.

Gluten

Celijakija, imunološka bolest u kojoj osobe ne podnose gluten, je povezana s depresijom i drugim poremećajima raspoloženja. Istraživanje objevljeno u PubMed je pokazalo kako su starije osobe koje ne podnose gluten pod većim rizikom od pojave depresije od osoba koje dobro podnose gluten.

Prije nego dodate ili izbacite određene namirnice iz vaše prehrane, preporuča se konzultacija s liječnikom kako biste saznali patite li od kakvih poremećaja raspoloženja. Potom bi trebalo konzultirati nutricionista kako biste uskladili prehranu s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem, piše Providr.com.