Manje poznate zanimljivosti o svjetskim karnevalima

Karnevali u zemlji i svijetu najavljuju da se zima bliži svome kraju. Ljudi se maskiraju možda i otkako postoje, bilo da su nosili obredne maske ili kako bi se dobro zabavili.

Maske su zastrašivale, uveseljavale, ukrašavale i štitile od zla, ovisno o povodu i namjeni. Volimo ih jer nam pružaju priliku da istaknemo neku svoju osobinu, da barem na trenutak postanemo netko drugi, da izrazimo svoje mišljenje.

Karneval, fašnik, poklade, mesopust ili kako se sve već naziva ovo razdoblje proizlazi iz drevnih vjerovanja da čovjek određenim ritualima može utjecati na prirodu i razvoj događaja

Povijest maškara

Razna su tumačenja ljubavi čovječanstva prema maskiranju, ovisno o tome promatraju li se iz kulturološke, povijesne ili psihološke perspektive. U ovo doba godine ipak je u središtu maska kao oblik dobre zabave i običaj vezan uz povijest poklada.

Karneval, fašnik, poklade, mesopust ili kako se sve već naziva ovo razdoblje proizlazi iz drevnih vjerovanja da čovjek određenim ritualima može utjecati na prirodu i razvoj događaja. Tako se, među ostalim, pali i pokladna lutka te se na taj način tjera sve zlo i nastoji se osigurati bogata i rodna godina.

U fašniku je neizostavno sadržan i dašak magije – iako je vrhunac karnevalskih ludorija upravo u utorak uoči Čiste srijede ili Pepelnice, to je zapravo jedini dodir fašnika s kršćanstvom. Ovom prilikom donosimo vam mali izbor zanimljivosti o karnevalima diljem svijeta.

Zalijevanje prolaznika u Brazilu

Brazil bismo danas mogli nazvati majkom svih karnevala – zbog sambe i raskoši boja, koju zapravo zahvaljuje povijesnoj povezanosti s Afrikom i trgovinom robljem, nadaleko je slavan. Karneval je u Brazil stigao iz Portugala, i to kao neobuzdana te mnogima nimalo zabavna igra Entrudo u kojoj su se prolaznici obilno zalijevali vodom, pri čemu nitko nije bio pošteđen, neovisno o društvenom statusu. Stoga i ne čudi što je s vremenom zabranjen.

Zabranjeno maskiranje u Veneciji

Karneval u Veneciji datira još od 11. stoljeća te se do danas održao s manjim prekidima. No zanimljivo je spomenuti događaj s početka 17. stoljeća kad je Vijeće desetorice odobrilo nošenje maski samo tijekom karnevala. Ako bi tijekom godine netko napravio prekršaj, mogao bi očekivati kaznu od dvije godine zatvora pa do javnog batinanja i vezivanja za stup srama. 

Gađanje narančama u Belgiji

Karneval Binche, koji se svake godine održava u istoimenom belgijskom gradiću, zbog svoje je posebnosti 2003. godine stavljen na listu UNESCO-ove nematerijalne svjetske baštine.

Vrhunac događanja je povorka klaunova poznatih kao Gilles, čiji su veliki šeširi ukrašeni nojevim perjem, a koji štapovima tjeraju zle duhove. Oni nose i košare s narančama kojima gađaju posjetitelje. Ako te je Gilles pogodio, to je posebna čast, a uvreda je ako mu uzvratiš istom mjerom.Mnogi stanovnici grada tijekom karnevala stavljaju zaštitu na prozore kako ih naranče ne bi razbile.