Čista uživancija: Svratite s nama nakratko u prekrasni Tribunj

Osim što se u Tribunju održava nadaleko poznata Utrka magaraca, stanovnici su otišli i korak dalje. Godine 1999. ondje je osnovana prva hrvatska Udruga za zaštitu magaraca, a na otoku Logoronu, nasuprot Tribunja, nalazi se rezervat za magarce.

Kako bi se ilustrirala odvojenost novih generacija od tradicionalnog načina života, često možemo čuti kako današnja gradska djeca ne znaju ni kako izgleda krava. Školski kurikulum, stoga, nerijetko uključuje obilazak seoskih imanja i etnografskih zbirki. No, čak i na takvim mjestima tradicija je prikazana prezentacijama, radionicama i eksponatima. Rijetka su mjesta gdje je ona ujedno i današnji način života, gdje o tradiciji učimo samim boravkom u nekom mjestu i promatranjem njegove svakodnevice. Na plavom Jadranu jedno od takvih mjesta je Tribunj, grad u kojem se turizam tek nedavno pridružio ribarstvu i maslinarstvu kao jedna od glavnih djelatnosti.

Panoramom mjesta dominiraju brdo svetog Nikole s utvrdom Jurjevgrad i gradska jezgra smještena na poluotoku, a koja datira od vremena najezda Turaka. U to doba na poluotoku se nalazio kaštel opasan zidinama među koje se stanovništvo sklonilo. Velik broj stanovnika na malom prostoru uvjetovao je zbijenost kuća i malu širinu uličica, što danas jezgri daje posebnu čar i osjećaj prisnosti. Premda ime mjesta potječe iz pretkršćanskog vremena, Tribunj je značajan i zbog svoje kršćanske sakralne baštine. Najstarija crkvica, Pohoda blažene Djevice Marije, datira iz 15. stoljeća i proglašena je spomenikom kulture. Nešto poslije, na brdu svetog Nikole, sagrađena je i istoimena crkva. Na poluotoku se nalazi i crkva svete Marije, a župna crkva Velike Gospe, najmlađa i izgrađena od bijelog kamena, također je zaštićeni spomenik kulture.

Raj za bicikliste

Kupanje u Tribunju moguće je na dvije plaže: Bristak i Zamalin, a sam geografski položaj mjesta sugerira mnogobrojne ekskurzije – možete se otisnuti u NP
Kornati ili NP Krka. Ono što svakako preporučujemo jest obilazak okolice mjesta, pješice ili na biciklu. Krase je mnogobrojni vinogradi i maslinici razdijeljeni suhozidima i prošarani tradicionalnim težačkim kućama – bunjama.

Okolica Tribunja postala je meka za bicikliste; mnogobrojne biciklističke staze, vrlo lijepe i različitih stupnjeva zahtjevnosti, vijugaju kroz slikovit mediteranski pejzaž. Nijedan posjetitelj ne bi trebao propustiti posjetiti ribarsku luku i jutarnji dolazak ribarskih brodova iz noćnog ribarenja. Tako ćete tribunjski iskon doživjeti iz prve ruke, uz miris plave ribe na svježini jutra i svjetlucanje oka na ribarskim mrežama. A tradicija je sastavni dio najvažnijih turističkih manifestacija koje su Tribunj izdvojile na turističkoj karti Hrvatske. Prva je Ribarska noć, koja zapravo traje dvije srpanjske noći tijekom kojih posjetitelji mogu upoznati ribarsku tradiciju.

>> Kopački rit: Tu je i popriličan broj vrsta ptica te iznimno bogatstvo divljači. Lov, ribolov, ruralni turizam i sve češći oblik uživanja u prirodi, promatranje ptica, ovdje su u punom zamahu… Kliknite i uvjerite se…<<

Tu su dalmatinske klape i morski gastronomski specijaliteti. Na lukobranu svetog Nikole prikazuje se ribarski život Tribunjana kroz povijest, sve do danas.
Druge večeri manifestacija kulminira tradicionalnim igrama i mimohodom brodica, nakon čega se fešta, uz glazbu i ukusnu hranu, nastavlja do ranih jutarnjih sati.

Ne dopuštaju zaborav

Posljednjih godina najpoznatija tribunjska manifestacija je Utrka magaraca. Održava se početkom kolovoza i, osim za zabavu, služi za odavanje počasti magarcu, toj vrijednoj autohtonoj životinji. Premda bi magarci, da ih se pita, vjerojatno drugačije proveli večer nego trčali po tribunjskim ulicama s jahačem na leđima, moramo napomenuti da ovdje magarac uživa poseban status. Godine 1999. u Tribunju je osnovana prva hrvatska Udruga za zaštitu magaraca, a na otoku Logoronu, nasuprot Tribunja, nalazi se rezervat za magarce. Upravo sudbina ove dobroćudne životinje ilustrira odnos tradicije i novih vremena.

Premda vrijedna, tradicija izumire i njen udio u svijesti ljudi sve je manji. Magarca je nekad imalo svako dalmatinsko kućanstvo, a danas se u cijeloj Hrvatskoj broje samo u stotinama. Premda je tradicija u Tribunju još živa, pitanje je vremena kad će gotovo sve postati podređeno turizmu, pa je stoga važno tradiciju i turizam integrirati. Tribunjani to čine uspješno i, poput seoskih domaćinstava s početka teksta koja se brinu da gradska djeca znaju kako izgleda krava, oni ne daju svijetu da zaboravi kako izgleda životinja koja je na svojim leđima, od iskona pa sve do današnjice, doteglila, ne baš laku, povijest Dalmacije.