5 mjesta u vašem domu za koja nikada ne biste pomislili da su rasadnik klica

Ima li čišćeg mjesta od našeg doma? Usporedimo li njegovu čistoću s čistoćom jednog ureda ili nekog javnog prostora, brzo skačemo na zaključak kako je doma sve tip-top. A možda ipak nije?

Pa kako ne bi bilo: obuću ostavljamo u hodniku i po kući šetamo u papučama, liježemo na čisti kauč, sjedamo za uredan stol, peremo se u čistoj kupaonici. Naš dom doima se kao pravo carstvo čistoće i zdravi ambijent za život. I dok je u većini slučajeva doista tako, stručnjaci upozoravaju da nas ovo pojednostavljeno razmišljanje vrlo lako može dovesti u zabludu ili možemo postati neoprezni.

WC školjka vam je blizu umivaonika? Perete li ondje zube, na vašoj četkici obitava bezbroj fekalnih bakterija. Naime, kad pustite vodu u WC školjki, kapljice se rasprše unutar radijusa i do 180 centimetara

Kelly Richards, direktorica američkog centra Environment, Exposure Science and Risk Assessment Center pri Koledžu za javno zdravstvo Sveučilišta Arizona ističe: “Kod kuće smo bliže ljudima koji bi nam mogli prenijeti bolesti (nego na javnom mjestu). Uz to, doma smo puno neoprezniji – manje koristimo dezinfekcijska sredstva i rjeđe peremo ruke. Na javnom mjestu često vidimo ljude kako se koriste laktom da bi otvorili vrata ili slavinu, ali kod kuće to nam ni ne pada na pamet.”

A ne mislimo ni o tome da su mnogi, posve obični predmeti i mjesta u našem domu, leglo štetnih bakterija i klica.

1. Ručnik za ruke

Mnogi naši domovi imaju u kupaoni samo jedan ručnik za ruke kojeg koriste svi ukućani. No kao i svako drugo vlažno mjesto, taj je ručnik pogodan okoliš za razvoj bakterija i drugih klica. Jednadžba je vrlo jasna: dijeleći ručnik, dijelimo sa svojim ukućanima i, primjerice, prijenosnike gripe i prehlade, pa čak i zloglasnu bakteriju staphylococcus aureus (otpornu na penicilin).

Rješenje je jednostavno i učinkovito: svaki ukućanin treba koristiti vlastiti ručnik za ruke, a posebno je važno da svatko ima i poseban ručnik za lice. Ručnik treba držati blizu toplinskog tijela u kupaonici kako bi se posušio te time eleminirali uvjeti za razvoj štetnih bakterija.

>> Ispravno pranje ruku uz upotrebu sapuna spasilo je i spašava mnogobrojne živote. I vas može učinkovito zaštititi od mnoštva zaraznih bolesti, stoga svakako u ovom članku pogledajte video kako ruke pravilno prati. << 

2. Kuhinjski sudoper

Vaša je kuhinja zagađenija klicama nego vaša kupaona ili WC! Ne vjerujete? Jedno je američko istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Applied Microbiology 2008. godine, pokazalo kako prosječan kuhinjski sudoper udomljuje 100.000 bakterija po kvadratnom centimetru, dok prosječni toalet sadrži samo 100 bakterija po kvadratnom centimetru.

To je stoga što, za razliku od sudopera, kupaonicu stalno čistimo i dezinficiramo. Uz to, klice obožavaju vlažan okoliš kao što je kuhinjski odvod. Ako su im tamo pri ruci komadići hrane zaostali u cijevima sudopera, on postaje odličan ambijent za razvoj opasnih bakterija kao što su escherichia coli te salmonela! A neoprezni smo i po pitanju slavine u kuhinji. Svaki čas je dodirujemo, puštamo vodu zbog raznoraznih razloga i svaki put ni ne pomišljamo oprati ruke ili dezinficirati slavinu nakon njezina korištenja.

Rješenje: pojačajte svijest o bakterijama u kuhinjskom sudoperu. Češće dezinficirajte odvod i slavinu.

3. Perilica rublja

Mislite da je riječ o grešci? Ne, dobro ste pročitali, perilica rublja je veliki rasadnik klica u našem domu. To je stoga što dobar dio fekalnih bakterija s donjeg rublja ostaje u perilici te na samom rublju. Deterdžent, naime, nije sterilizator koji ubija klice pa se one, ostanu li u vlažnom okolišu, mogu nesmetano razmnožavati. A mogu se “zakačiti” i na vaše ruke ako ih ne operete nakon vađenja vlažnog rublja iz perilice. Dobra je vijest ta da svi oni koji imaju sušilicu rublja ne moraju paziti pri uzimanju rublja jer sušenje eliminira vlagu te uništava uvjete za razvoj klica. 

Rješenje? Ne zaboravite svaki put oprati ruke nakon vađenja, odnosno doticanja mokrog rublja iz perilice.

4. Sapun

Još jedan predmet za kojeg nikada ne biste pomislili da može biti izvorište bakterija. Već spomenuta profesorica Reynolds pojašnjava: “Sapun nije proizvod koji sterilizira ili dezinficira, to je proizvod za čišćenje. I kao takav nije namijenjen uništavanju klica, već može biti mjesto na kojem se one skupljaju. Ljudi uopće ne pomišljaju na ovu ključnu razliku.”

Koristite tekući sapun umjesto čvrstoga. Ako baš volite prati ruke čvrstim sapunom, ne zaboravite ga očistiti pod mlazom vode

I premda zvuči kao neslana šala, nakon svake uporabe sapuna trebali biste ga očistiti pod mlazom vode. Nikada nemojte smetnuti s uma da i vaši ukućani dodiruju sapun i da su oni, dolazeći izvana, unijeli brojne sojeve štetnih bakterija na svojim rukama.

Rješenje: koristite tekući sapun umjesto čvrstoga. Ako baš volite prati ruke čvrstim sapunom, ne zaboravite ga očistiti pod mlazom vode.

5. Bliža okolica WC školjke

WC školjka vam je blizu umivaonika? Perete li ondje zube, na vašoj četkici obitava bezbroj fekalnih bakterija. Naime, kad pustite vodu u WC školjki, kapljice se rasprše unutar radijusa i do 180 centimetara. Sve što se nađe u toj “zoni prskanja” može biti kontaminirano (ručnik, četkica za zube, površina perilice za rublje, sapun). Na taj način već spomenute bakterije escherichia coli i salmonela mogu biti prenesene na inače čiste predmete.

Rješenje: čuvajte vašu četkicu za zube u kupaonskom ormariću ili je stavite u zaštitnu kutijicu. S vremena na vrijeme počistite sve površine oko WC školjke dezinficirajućim sredstvom.

S obzirom na to da takvih mjesta ima više (od onih u vašem domu do radnog mjesta i automobila), nikada nemojte zaboraviti na jedno jednostavno, ali vrlo važno pravilo: ispravno perite ruke (sapunom i pod mlazom vode u trajanju od 20 sekundi)! To je univerzalno rješenje za vašu potpunu higijensku zaštitu.