Zimogrozni ste? Vrijeme je da poboljšate svoj „unutarnji sustav grijanja“
Ako teško podnosite hladnoću vjerojatno za to nije „kriva“ zima, već vaš način života. Uz nekoliko prilagodbi, bit će vam puno toplije
Često zaboravljamo da su zimske hladnoće prirodna pojava kojoj bismo se trebali prilagoditi, a ne je smatrati neprijateljem kojemu se suprotstavljamo tako da grijanje u kući ili automobilu pojačamo do maksimuma.
Možda se i slažete da je tome tako, ali mislite da baš ništa ne možete učiniti po pitanju svoje zimogroznosti? Zapravo – možete!
Naspavajte se
Spavanje je vrlo važno za regulaciju tjelesne temperature. Ako smo neispavani, to znači da nismo napunili baterije, pa organizam ne može normalno stvarati toplinu. Za kvalitetan odmor potrebno je barem sedam sati sna, a zimi još i više jer je to doba mirovanja u prirodi, što instinktivno osjećamo. Zimi se preporučuje i znatno raniji odlazak na spavanje, po mogućnosti već u razdoblju između 20 i 21 sat.
Hrana je gorivo
Za optimalno grijanje iznutra važni su redoviti i kvalitetni obroci. Dobri su „grijači“ cjelovite žitarice – odličan izbor za doručak je zobena ili heljdina kaša. Toplinu daju i mahunarke poput graha i leće te korjenasto povrće kao što su mrkva, pastrnjak i repa, i to kuhani (npr. variva) ili zapečeni (npr. složenci). Zimi je poželjno dodati malo (zapamtite: malo) više soli i prirodnih ulja jer to dodatno grije organizam.
Čuvajte se dehidracije
Zimi osjećamo manju potrebu za tekućinom, pa je često ne uzimamo dovoljno. Organizam se dodatno isušuje temperaturnim promjenama toplo-hladno. Prostori u kojima boravimo često su pregrijani, znojimo se, a da toga nismo ni svjesni. Tijelo također gubi tekućinu i izlaskom na hladnoću, zbog nastojanja da održi svoju optimalnu temperaturu. Stoga i zimi treba popiti litru i pol vode dnevno, a po potrebi i više. Tekućinu možete na ukusan način nadoknaditi i biljnim čajevima, toplom limunadom s cimetom i đumbirom, juhama…
Oprezno sa šećerom, alkoholom i kofeinom
Premda se alkohol često koristi kao sredstvo za zagrijavanje, zapravo pothlađuje organizam. Alkohol uzrokuje širenje krvnih žila, pa isprva izaziva osjećaj grijanja, ali potom se gubi velika količina topline. I kofein u konačnici ima takav učinak. Naime, u početku jako „podiže“ metabolizam, no kad energija „padne“, mogu se javiti pothlađenost i umor. I šećer hladi tijelo te usporava cirkulaciju, a uz to nepovoljno djeluje na imunitet te cjelokupno zdravlje organizma.
Stres krade toplinu
Kad smo pod stresom, tijelo troši puno više topline pa se zbog iscrpljenosti može pojaviti osjećaj hladnoće. U tome ima ulogu nadbubrežna žlijezda koja stvara hormone stresa. Pod velikim stresom čovjek može imati i drhtavicu, koja je jedan od znakova iscrpljene nadbubrežne žlijezde.
Osjećaj tjelesne topline slabi zbog sjedilačkog načina života. Pokrenite se i „razbudite“ cirkulaciju
Provjerite hormone štitnjače
Pojačana osjetljivost na hladnoću jedan je od najčešćih simptoma hipotireoze, stanja u kojemu štitnjača proizvodi premalo hormona. To usporava cirkulaciju, metabolizam i druge tjelesne funkcije. Općenito, hladno vrijeme zahtijeva jači rad štitnjače. Stoga je bolesnicima s hipotireozom zimi nerijetko potrebna povećana doza nadomjesne terapije hormona štitnjače.
Nosite udobnu obuću
Često „zabundamo“ gornji dio tijela, a zapostavljamo noge. Obuća treba imati dobru toplinsku izolaciju (možete je pojačati termalnim ulošcima koji štite od hladnoće), ali ujedno treba biti dovoljno prozračna i “komotna“, ne smije previše stiskati noge jer to ometa cirkulaciju i pokretljivost stopala. Birajte čarape sa što većim udjelom prirodnih materijala, a izbjegavajte one sintetičke jer potiču znojenje, pa se nakuplja vlaga i stopala se hlade.
Izađite van
Osjećaj tjelesne topline slabi zbog sjedilačkog načina života. Pokrenite se, „razbudite“ cirkulaciju. Zimska šetnja može biti prava uživancija, osobito danju. Prirodna svjetlost bitna je za hormonsku ravnotežu o kojoj pak ovisi regulacija tjelesne temperature. Također je važna i za dobro raspoloženje koje pridonosi tome da se osjećamo toplije.