Zimogrozni ste? Ovo su najčešći razlozi zašto vam smeta hladnoća

Ima ljudi koji bez stresa podnose niske zimske temperature, kao i onih koji bi u ovo doba godine najradije spavali zimski san pod debelim pokrivačima. U nastavku ćemo vas upoznati s uzrocima zbog kojih su neki osjetljiviji na hladnoću i objasniti zašto je među zimogroznima više žena. 

Deblja potkožna izolacija

Istraživanja su utvrdila da su žene zimogroznije od muškaraca, što je posljedica debljeg masnog potkožnog tkiva. Žene pod kožom ruku i nogu imaju dvostruko deblji „omotač“ od masnoća nego muškarci pa im toplina koju proizvodi metabolizam dopire teže i sporije do toplinskih receptora na vanjskom sloju kože, epidermi. Osim što imaju tanju izolaciju sačinjenu od masnih stanica, muškarci zahvaljujući većoj mišićnoj masi imaju brži metabolizam i stoga stvaraju veću toplinu. 

Ženski hormoni

Tijekom menstrualnog ciklusa ženska je tjelesna temperatura pod snažnim utjecajem hormonalnih nestabilnosti. Prije ovulacije estrogen širi krvne žile, spuštajući prosječnu dnevnu temperaturu na 35,9 stupnjeva. U drugoj fazi ciklusa progesteron podiže temperaturu do prosječno 36,6 – 36,7 stupnjeva. Hormonalna kontracepcija pomaže održavanju više temperature tijekom cijelog ciklusa. S druge strane, promjene u koncentraciji testosterona u krvi ne proizvode oscilacije tjelesne temperature.  

Bolest štitnjače

Hipotireoza, bolest koja uzrokuje smanjenu proizvodnju hormona štitnjače, jedan je od uzroka jačeg osjeta hladnoće. Tiroksin i trijodtironin, hormoni su ove žlijezde koji sudjeluju u regulaciji metabolizma i tjelesne temperature. Osim hladnoće, najčešći su simptomi hipotireoze umor, spori otkucaji srca, spora probava, ispadanje kose i depresija. Ova se bolest uspješno liječi suplementima s umjetnim hormonima. 

Oslabljen krvotok 

Između ostalih funkcija, krv donosi kisik i toplinu tkivima. Ako ste neposredno prije izlaska na hladnoću dugo mirovali, brže će vam postati hladno nego ako ste vježbali ili radili po stanu. U prethodnom slučaju krvotok vam je bio usporen, pa su najosjetljiviji dijelovi tijela – šake i stopala – već bili slabije opskrbljeni krvlju. Kronično pojačan osjet hladnoće svojstven je oboljelima od periferne arteriopatije, bolesti suženih arterija, osobito u nogama. U težim slučajevima, bolest perifernih arterija može dovesti do odumiranja tkiva i gangrene. Tretmani uključuju vježbanje i prestanak pušenja.

Slabokrvnost

Slabokrvnost ili anemija bolest je obilježena manjkom crvenih krvnih zrnaca, zaduženih za prijenos kisika kroz tijelo. Pojačan osjet hladnoće uslijed manjka kisika u pojedinim dijelovima tijela, naročito u šakama i stopalima, jedna je od posljedica anemije. Ostali su simptomi slabost, umor, vrtoglavica, teško disanje, ubrzan puls, glavobolja i bljedilo. Slabokrvnost je najčešće posljedica manjka željeza, vitamina B9 i B12.

Raynaudova bolest 

Ova bolest, češća kod žena, uzrokuje naglo suženje perifernih žila u hladnim uvjetima i u stanju stresa. Suženje dovodi do smanjenog dotoka krvi i zahlađenja u šakama i stopalima. Pacijentima s Raynaudovom bolešću savjetuje se izbjegavanje hladnih okruženja i stresnih podražaja te izvođenje energičnih pokreta rukama i nogama radi poticanja krvotoka.  

Homo sapiens se hladi! 

Kad smo kod hladnoće, jeste li znali da je prosječna temperatura ljudskog tijela od sredine 19. stoljeća pala za približno pola stupnja? Dok je 1850. iznosila 37 stupnjeva Celzija, današnja se prosječna tjelesna temperatura kreće između 36,4 i 36,6 stupnjeva Celzija. Znanstvenici pripisuju tu pojavu poboljšanoj higijeni i sredstvima protiv zaraznih bolesti. Zahvaljujući sapunu, dezinfektantima, cjepivima i antibioticima, ljudski je imunitet manje izložen mikrobima i stoga manje aktivan nego u doba nesmetanog širenja zaraza. Slabiji imunitet znači manje upalnih procesa i – nižu tjelesnu temperaturu. Drugi uzroci zahlađenja uključuju topliju odjeću i umjetno grijanje, koji također smanjuju potrebu tijela za samozagrijavanjem.