Zdravstvene blagodati joge koje je potvrdila znanost

Joga je, tvrde njeni zagovornici, drevna duhovna disciplina s mnoštvom pozitivnih učinaka na naše mentalno i fizičko zdravlje. Znanost, doduše, nije potvrdila sve njene popularizirane prednosti, ali ovdje donosimo osam dokazanih blagodati joge iz pera stručnjaka sa zdravstvenog portala Healthline.com.

1. Joga može smanjiti stres

Joga je poznata po tome da pomaže kod smanjenja stresa. Više je znanstvenih istraživanja dokazalo kako prakticiranje joge smanjuje lučenje kortizola, glavnog hormona stresa.

U jednom istraživanju znanstvenici su pratili 24 žene koje su bile izložene jakom emocionalnom stresu. Nakon tromjesečnog programa u kojem su počele prakticirati jogu, razina kortizola u njihovom metabolizmu se osjetno smanjila. Također, smanjila se je i razina stresa; žene su se osjećale manje umorno i tjeskobno te manje depresivno.

U drugom su istraživanju znanstvenici pratili 131 ispitanika te dobili su gotovo identične rezultate. Nakon vježbanja joge tijekom 10 tjedana ispitanici su imali manju razinu stresa, a osjećali su poboljšanja u mentalnom smislu te u kvaliteti života.

Kada se prakticira sama ili u kombinaciji s drugim tehnikama redukcije stresa kao što je, primjerice, meditacija, joga se može smatrati moćnim pomagačem u kontroli stresa.

2. Joga pozitivno utječe na smanjenje anksioznosti

Mnogi su ljudi počeli prakticirati jogu kako bi se lakše nosili s osjećajem tjeskobe. Zanimljivo je da su u tom području provedena mnoga znanstvena istraživanja. Jedna je studija provedena na 34 ispitanice s dijagnozom anksioznog poremećaja, a koje su tijekom dva mjeseca bile uključene u program joge dva puta tjedno.

Na kraju istraživanja ispitanice koje su vježbale jogu imale su značajno nižu razinu anksioznosti od onih u kontrolnoj skupini.

U drugom istraživanju znanstvenici su pratili 64 žene s tzv. post traumatskim sindromom (PTSP) koji se smatra težim oblikom anksioznosti, a koji nastaje nakon izloženosti osobe nekom traumatičnom događaju. Nakon 10 tjedana su žene koje su vježbale jogu jednom tjedno imale manje simptoma PTSP-a od žena u kontrolnoj skupini. Štoviše, čak 52% ispitanica više uopće nije pokazivalo simptome.

Još nije poznato kako joga može smanjiti simptome anksioznosti. No znanstvenici smatraju da razlog leži u tome što joga promovira „bivanje u trenutku” i potiče aktivnu potragu za duševnim mirom, što može pomoći kod tretmana anksioznosti.

3. Prakticiranje joge pomaže kod upalnih procesa

Osim što unapređuje mentalno zdravlje, joga prema nekim istraživanjima može smanjiti i upalne procese u tijelu. Upale su, kao što znamo, normalan odgovor našeg imunosnog sustava, no kronične upale mogu dovesti do razvoja nekih ozbiljnijih bolesti i stanja kao što su srčana bolest, dijabetes ili karcinom.

Studija iz 2015. podijelila je ispitanike u dvije grupe: one koji su redovito prakticirali jogu i one koji to nisu. Ispitanici iz obaju grupa izvodili su umjerene i nešto intenzivnije vježbe kako bi im se organizam podvrgao stresu. Na kraju istraživanja pokazalo se da su ispitanici koji su vježbali jogu imali manje upalnih markera od onih koji nisu prakticirali ovu drevnu duhovnu disciplinu. Sličan je rezultat pokazala i druga studija na ispitanicama koje su preživjele rak dojke, a patile su i od kroničnog umora.

Iako su dodatna istraživanja potrebna kako bi se sa sigurnošću potvrdili pozitivni učinci joge na upalna stanja, navedene studije upućuju da joga može pomoći kod prevencije nekih bolesti čiji uzrok može biti kronična upala.

4. Joga je dobra i za zdravlje srca

Zdravlje srca od presudne je važnosti za naše ukupno zdravlje. I s pravom se kaže da je srce pumpa života jer ono tjera krv kroz naše tijelo te time tkiva opskrbljuje važnim nutrijentima. Znanstvene studije pokazuju da joga može unaprijediti zdravlje srca te smanjiti nekoliko faktora rizika za nastanak srčane bolesti.

Jedno je istraživanje otkrilo da su ispitanici (svi stariji od 40 godina), koji su jogu prakticirali pet godina zaredom, imali niži krvni tlak i puls od onih koji se nisu bavili jogom. Ovo je obećavajući podatak budući da je visoki krvni tlak jedan od najvažnijih uzroka srčanih problema poput srčanog i moždanog udara. A snižavanje krvnog tlaka može pomoći kod smanjenja rizika od ovih srčanih problema.

Postoje i studije koje sugeriraju da je uključivanje joge u redovitu životnu rutinu dobar način da se uspori progresija srčane bolesti. Znanstvenici su, naime, u jednoj studiji pratili 113 pacijenata oboljelih od ove bolesti, promatrajući učinke koje može donijeti promjena životnih navika. Od pacijenata se tražilo da prakticiraju jogu tijekom godinu dana u kombinaciji sa zdravom prehranom i programom redukcije stresa. Rezultat je bio taj da se je kod ispitanika razina ukupnog kolesterola smanjila za 23%, a tzv. lošeg LDL kolesterola za čak 26%. Također, zaustavljena je i progresija srčane bolesti kod čak 47% ispitanika.

Nije, dakako, posve jasno koliku je ulogu odigrala joga u usporedbi s drugim čimbenicima testa (npr. zdravim režimom prehrane). No budući da joga pomaže kod redukcije stresa, u tom je smislu dobra praksa za ublažavanje zdravstvenih tegoba.

5. Pomoć kod ublažavanja depresije

Neka istraživanja pokazuju da joga može imati antidepresivni učinak, tj. može pomoći kod smanjenja simptoma depresije. Razlog je taj što prakticiranje joge smanjuje razinu kortizola, hormona stresa koji utječe na regulaciju razine serotonina, neurotransmitera kojeg obično vežemo uz depresiju.

U jednoj su znanstvenoj studiji liječeni ovisnici o alkoholu prakticirali Sudarshan Kriyu – posebnu vrstu joge čiji je fokus na vježbama ritmičkog disanja. Dva tjedna nakon početka programa, sudionici su imali manje simptoma depresije te nižu razinu kortizola. Imali su i nižu razinu adrenokortikotropnog hormona (ACTH) koji je odgovoran za oslobađanje kortizola.

I druge su studije pokazale slične rezultate, pa je dobro istaknuti kako prakticiranje joge može pomoći u borbi protiv depresije, bilo da se joga prakticira sama ili u kombinaciji s drugim metodama ublažavanja depresije.

6. Joga može pomoći kod smanjenja kroničnog bola

Kronični bol muči milijune ljudi diljem svijeta, a može imati najrazličitije uzroke – od ozljeda tijela do artritisa. Sve je više istraživanja koja pokazuju kako prakticiranje joge može pomoći kod smanjenja različitih tipova kroničnog bola.

Spomenimo znanstvenu studiju koja je uključivala 42 ispitanika s dijagnosticiranim sindromom karpalnog tunela. Jedna je grupa nosila steznik za imobilizaciju ručnog zgloba, a druga je grupa izvodila vježbe joge tijekom osam tjedana. Ispostavilo se da je joga bila učinkovitija za smanjenje bola od steznika te je pomogla boljem učvršćenju stiska ruke.

Drugo je istraživanje pokazalo da joga može pomoći kod smanjenja bola te poboljšanja fizičkih funkcija u slučajevima oboljenja od osteoartritisa koljena. Iako su potrebna dodatna istraživanja u tom pogledu, može se reći da uključivanje joge u vašu dnevnu rutinu može olakšati patnje koje uzrokuje kronični bol.

7. Joga ima pozitivan utjecaj na kvalitetu sna

Loša kvaliteta sna često se dovodi u vezu s pretilošću, visokim krvnim tlakom ili depresijom. Znanstvene studije pokazuju da bavljenje jogom može pomoći kod poboljšanja kvalitete sna.

U jednom je istraživanju iz 2005. promatrano 69 starijih pacijenata podijeljenih u tri grupe: one koji su prakticirali jogu, one koji su uzimali biljne pripravke te one koji su bili u kontrolnoj skupini. Pripadnici joga grupe brže bi zaspali od drugih, spavali su dulje i osjećali su se odmornijima.

U drugoj su se studiji proučavali učinci joge na spavanje kod pacijenata oboljelih od limfoma. Joga je kod njih smanjila probleme sa spavanjem, unaprijedila je kvalitetu njihova sna i trajanje te smanjila potrebu za korištenjem tableta za spavanje. Iako se još točno ne zna cijeli mehanizam, znanstvenici smatraju da joga potiče lučenje melatonina, hormona koji regulira san i cikluse spavanja i budnosti.

8. Poboljšava fleksibilnost i ravnotežu

Mnogi ljudi prakticiraju jogu kada žele unaprijediti fleksibilnost i poboljšati osjet ravnoteže. Postoji nemali broj istraživanja koja podupiru ovo stajalište budući da određene poze koje se izvode u jogi mogu optimizirati izvedbu tijela te poboljšati balans.

To je potvrdilo i nedavno istraživanje na 26 mladih sportaša koji su prakticirali jogu u trajanju od 10 tjedana kao i studija provedena na 66 starijih ispitanika. Nakon godinu dana vježbanja joge, stariji ispitanici u drugom istraživanju pokazali su četiri puta bolje rezultate od onih koji su se bavili gimnastikom. Utjecaj joge na poboljšani osjećaj ravnoteže i opću funkcionalnost tijela kod starije populacije u svakom slučaju je pozitivan.

No tu se popis zdravstvenih blagodati joge ne iscrpljuje. Joga je, osim za sve navedeno, dobra i za unapređenje vitalnog kapaciteta pluća, nekim pacijentima pomaže i kod olakšanja migrena, a dokazano je i da u kombinaciji s tzv. mindful eating joga pomaže osvješćivanju onoga što i kako jedemo te time utječe na promoviranje zdravih prehrambenih navika. 

Sve u svemu, izvadite podmetač iz vašeg ormara i već danas krenite s prvim joga pozama koje će vam pomoći da se osjećate bolje i zdravije.

Izvor: https://www.healthline.com/nutrition/13-benefits-of-yoga#TOC_TITLE_HDR_13