Zdravlje nije online: Zašto internet ne može postaviti točnu dijagnozu

Živimo u vremenu u kojem su sve informacije lako dostupne. Moguće je pretraživati brojne baze podataka i tako u kratkom roku doznati mnogo više nego što bismo to mogli učiniti kad se znanje prikupljalo na klasičan način, čitajući knjige. Ne tako davno Medicinska enciklopedija podijeljena u šest knjiga bila je svojevrstan zaštitni znak mnogih domova, ne samo liječničkih, te bi se u njoj marljivo pretraživale dijagnoze i simptomi.

Danas ta uloga pripada tražilicama, što uvelike olakšava „posao“, no postoji ključna razlika – izvori informacija nerijetko su neprovjereni, često su to internetske stranice koje održavaju laici, a objašnjenja, osim što su nepotpuna, često su i puna pogrešaka. Drugim riječima, dobivanje točnih i provjerenih informacija na internetu pravi je izazov.

Nažalost, poluinformacije u kontekstu postavljanja dijagnoze i liječenja mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje. Mogu zavarati pacijente te ih navesti da povjeruju u pogrešnu dijagnozu, odvratiti ih od traženja stručnog mišljenja, a mogu i poljuljati njihovo povjerenje u liječnike te ugroziti proces liječenja.

Gubitak vremena?

S obzirom na to da popularni servis World Wide Web (www) postoji već puna tri desetljeća, do danas su objavljena brojna istraživanja o ponašanju korisnika, pa tako i ona koja se odnose na pretraživanje zdravstvenih tema. Tako je još 2013. godine Pew Research Center objavio da 35% Amerikanaca koristi internet u pokušaju da otkriju od čega boluju. Čak 46% njih izjavilo je da su na temelju pronađenih informacija odlučili potražiti mišljenje liječnika, a 38% bilo je onih koji su odlučili „prepustiti se“ simptomima.

Prema istraživanju koje je proveo Wolters Kluwer Health godinu dana ranije, pacijenti najčešće pretražuju internet kako bi se bolje informirali prije posjeta liječniku, no 29% bilo je onih koji su izjavili da im je putem interneta bilo lakše dobiti informacije nego iz drugog izvora. Nije decidirano navedeno koji su to „drugi izvori“, no može se pretpostaviti da je sigurno lakše guglati nego „gubiti“ vrijeme u čekaonicama liječničkih ordinacija. Istraživanja ima još, naravno, tu su i ona novijeg datuma, no slika se otad nije znatnije promijenila.

Pomoć u anamnezi

Želja da doznamo više o našem zdravlju potpuno je razumljiva, kao i doza straha kad smo suočeni s bolestima, posebice dok još ne poznajemo „neprijatelja“. Stoga se od liječnika i traži da strpljivo objasne svojim pacijentima njihovo zdravstveno stanje, neophodne pretrage, postupak liječenja te moguće ishode. Online alati poput Symptom Checkera (aplikacija koja na temelju unesenih simptoma pretpostavlja moguće dijagnoze) koje su razvile ugledne ustanove poput Klinike Mayo mogu poslužiti, primjerice, kao solidna podloga za uzimanje anamneze ako se liječniku u razgovoru daju podjednako iscrpne informacije o simptomima koje su se upisivale i u spomenuti alat.

Symptom Checker tako može potaknuti pacijenta da se bolje pripremi za razgovor te detaljno razmisli o svojim tegobama, čime će liječniku dati korisne impute za naslućivanje točne dijagnoze te odlučivanje o dodatnim pretragama. No ovaj alat nikako ne bi smio zamijeniti razgovor s liječnikom jer je postavljanje dijagnoze osjetljiv i nerijetko složen proces koji podrazumijeva visoku razinu stručnosti liječnika. A postavljanje točne dijagnoze temelj je uspješnog liječenja te ne smije biti prepušteno nagađanju ili Google liječniku.

Kome vjerujemo?

Dosad još nije razvijen virtualni alat koji bi mogao zamijeniti godine školovanja i kliničke prakse te je, ako nemate povjerenja u svog liječnika, puno sigurnije potražiti drugo stručno mišljenje nego se pouzdati u rezultate online pretraživanja. Vaše zdravlje mora biti na prvome mjestu, stoga je potrebno dobro razmisliti kome vjerujemo te je li potrebno provjeriti informaciju, posebice ako znamo koliko je važno reagirati pravodobno jer se bolesti najuspješnije liječe ako se otkriju na samom početku.

Koje se teme pretražuju?

Prošle je godine Pew Internet & American Life Project objavio studiju o pretraživanju zdravstvenih tema putem interneta. Prema njihovim je rezultatima 80% korisnika interneta u SAD-u (oko 93 milijuna Amerikanaca) pretraživalo teme vezane uz zdravlje, što je za 62% više u odnosu na 2001. godinu. U istraživanju se od ispitanika tražilo da naznače barem jednu od 16 navedenih zdravstvenih tema koje su često predmet online pretraživanja.

Ispitanici su pretraživali sljedeće:

• 63% tražilo je informacije o određenoj bolesti ili zdravstvenoj tegobi
• 47% tražilo je detalje o terapijama i postupcima liječenja
• 34% pretraživalo je informacije o lijekovima na recept te onima u slobodnoj prodaji
• 28% željelo je znati više o alternativnim terapijama
• 25% informiralo se o zdravstvenom osiguranju
• 21% tražilo je informacije o depresiji, anksioznosti i stresu
• 21% željelo je doznati više o određenom liječniku ili bolnici.

(Izvor: www.nbcnews.com)