Zašto zaboravljamo snove?
Razlozi zbog kojih sanjamo ostaju nerazjašnjeni do kraja. Međutim, znamo da svatko sanja i da se većina ljudi može sjetiti barem nekih dijelova sna. Različiti čimbenici doprinose sposobnosti osobe da se sjeti svojih snova
Većina ljudi sanja svake noći, no mnogi ne pamte svoje snove nakon buđenja. Neki se ljudi mogu sjetiti kratkih, nejasnih fragmenata sna, dok drugi uopće nemaju nikakvo sjećanje na njih. Zašto je tome tako?
Kako napominju stručnjaci zdravstvene web stranice Medical News Today, san je niz slika, misli i osjeta koji se javljaju u umu tijekom sna. Čin sanjanja je univerzalno iskustvo svakog čovjeka no još uvijek nedovoljno istraženo i spoznato. Snovi su oduvijek fascinirali filozofe i istraživače. I premda znanstvena zajednica ima čvrsto razumijevanje fiziologije sna, napredak u razumijevanju snova i njihovih funkcija znatno je manji.
U ovom članku pokušat će se odgovoriti na pitanje zašto neki ljudi zaboravljaju svoje snove više od drugih.
Gdje se krije tajna sjećanja na san?
Kao što smo istaknuli, svi sanjaju, ali mnogi ljudi ne sjećaju se svojih snova nakon buđenja. Međutim, teško je reći točno zašto jedna osoba pamti svoje snove, a druga ne. Snovi mogu nastati kada mozak pohranjuje informacije u kratkoročnu i dugoročnu memoriju. Osoba se možda neće sjetiti događaja iz svojih snova jer nakon buđenja ne može pristupiti tim informacijama.
U jednom članku iz 2016. godine objavljenom u časopisu „Behavioral and Brain Sciences“, istraživači su ustvrdili da ljudi zaboravljaju svoje snove zbog promjena u razinama acetilkolina (neurotransmitera perifernog i centralnog živčanog sustava) i norepinefrina (spoj u porodici kateholamina koji funkcionira u mozgu i tijelu kao hormon i neurotransmiter) tijekom sna.
U drugoj studiji iz 2018. godine, znanstvenici su pokušali utvrditi utječe li struktura mozga osobe na to koliko dobro pamti svoje snove. U toj su studiji proučavali povezanosti između frekvencije pamćenja snova te gustoće bijele ili sive tvari i to u sljedećim područjima mozga koja su povezana sa snovima:
- amigdala,
- hipokampus,
- medijalni prefrontalni korteks,
- temporoparijetalni spoj.
Studija je provedena na 92 sudionika koji su bili podijeljeni u dvije skupine na temelju frekvencije pamćenja snova. Gustoća tvari u amigdali i hipokampusu nije se značajno razlikovala između skupina s visokom i niskom frekvencijom pamćenja snova. Međutim, sudionici koji su vrlo dobro pamtili svoje snove, imali su veću gustoću bijele tvari u medijalnom prefrontalnom korteksu u usporedbi s grupom s niskom frekvencijom pamćenja snova.
Autori druge znanstvene studije iz 2014. godine otkrili su da ljudi koji se dobro sjećaju snova pokazuju povećan protok krvi u područjima temporoparijetalnog spoja i medijalnog prefrontalnog korteksa.
Na temelju tih spoznaja, autori zaključuju da povećana aktivnost u temporoparijetalnom spoju može potaknuti prijelaz doživljaja snova u pamćenje.
Što još znamo o snovima?
Priroda i funkcija snova i dalje ostaju tajna. Iako istraživači mogu promatrati, bilježiti i analizirati aktivnost mozga tijekom sna, ne mogu točno utvrditi kada osoba sanja ili odrediti sadržaj njenih snova. Trenutno istraživanje snova oslanja se na anegdotalne dokaze i sposobnost ljudi da se prisjete ili objasne svoje snove tijekom intervjua. Mnoštvo faktora može utjecati na sposobnost osobe da se sjeti svojih snova. To može biti stil života, higijena sna ili razlika u fiziologiji nečijeg mozga.
Zašto sanjamo?
Pitanje „Zašto sanjamo?“ jednostavno je postaviti i vjerojatno je prošlo kroz glavu mnogim ljudima u nekom trenutku njihova života. Međutim, odgovor na to pitanje nije nimalo lak jer medicinska zajednica još uvijek u potpunosti ne razumije funkciju ili mehanizme spavanja i sna. No možda nam proučavanje spavanja može dati odgovor na pitanje zašto sanjamo.
Zašto uopće spavamo?
Spavanje je važan dio naših života. Zapravo, većina ljudi provede oko jedne trećine života spavajući. Spavanje igra nekoliko važnih uloga za naše tjelesno i mentalno zdravlje. Na primjer, znanstvenici vjeruju da spavanje podržava tjelesno zdravlje tako što:
- smanjuje krvni tlak, srčanu frekvenciju i disanje,
- regulira razinu hormona,
- kontrolira osjećaj gladi i regulira metabolizam,
- potiče aktivnost imunosnog sustava,
- podržava tjelesni rast i razvoj.
Spavanje također podržava funkcioniranje mozga i emocionalno blagostanje. Dok naše tijelo spava, mozak ulazi u stanje aktivnog odmora u kojem može popravljati i stvarati nove neuronske veze.
S druge strane, kronični nedostatak sna može povećati rizik od pretilosti, bolesti srca, bolesti bubrega i dijabetesa.
Faze sna
Važno je naglasiti da san nije pasivno stanje, on se dijeli na tri faze i dva tipa sna. Tipovi sna su REM spavanje s brzim pokretima očiju i non REM san. Mozak prolazi kroz non REM i REM faze sna otprilike četiri do šest puta tijekom noći.
Faza 1 je najlaganija faza sna. Događa se tijekom prijelaza iz budnosti u san.
Faza 2 započinje otprilike 25 minuta nakon početka sna. Tijekom ove faze, srčana frekvencija, krvni tlak i disanje se snižavaju. Tjelesna temperatura pada, a oči se prestaju micati.
Faza 3 je najdublja faza sna. Tijekom ove faze mozak proizvodi spore delta valove. Mišići postaju potpuno opušteni, a srčana frekvencija i disanje dosežu najnižu razinu.
REM faza javlja se otprilike 90 minuta nakon početka sna. Karakteriziraju je brzi pokreti očiju, ubrzana srčana frekvencija i povišen krvni tlak te plitko i nepravilno disanje. Tijekom ove faze, mozak emitira frekvencije koje sliče aktivnostima mozga tijekom budnog stanja.
Zašto čovjek sanja
Sanjanje se obično događa tijekom REM faze sna. Osobe koje se probude tijekom REM faze često izvještavaju o doživljajima u snovima. S druge strane, ljudi mogu imati snove ili snovima slična iskustva i tijekom non REM faze sna.
Iako su istraživači sna, neurolozi i psiholozi iznijeli brojne teorije o funkciji (ili funkcijama) sna, znanstvena zajednica još uvijek nije uspostavila jedinstveno tumačenje snova.
Neki potencijalni razlozi zašto sanjamo:
- konsolidiramo proces učenja i zadatke pamćenja koji su se odvili u budnom stanju,
- doživljavamo mentalnu stimulaciju sličnu sanjarenju,
- obrađujemo emocionalne podražaje koje smo doživjeli u budnom stanju,
- obrađujemo emocionalne traume s kojima se nismo mogli suočiti u budnom stanju.
Neki znanstveni dokazi sugeriraju da su moždane regije koje obrađuju emocije u budnom stanju također aktivne tijekom REM faze sna. Međutim, nema uvjerljivih dokaza koji upućuju na to da sanjanje ili REM faza sna izravno utječu na emocionalno stanje osobe. Zapravo, nedostatak REM faze sna u periodu od dva tjedna ima malo ili gotovo nimalo učinka na naše ponašanje.
Ne treba vam sanjarica: Savjeti koji će vam pomoći kod tumačenja snova
Snovi od davnina fasciniraju ljude pa su ih još Egipćani koristili za prognoziranje budućnosti. Slično viđenje spominje se u...
SAZNAJTE VIŠEŽivopisni snovi
Iako možda ne pamtimo svaki san do u detalj, neka iskustva u snovima toliko su živopisna da ih ljudi pamte i godinama kasnije.
Živopisni snovi mogu biti rezultat:
- nedostatka sna, posebice REM faze sna,
- konzumiranja alkohola,
- upotrebe narkotika,
- čestog ili kroničnog emocionalnog stresa,
- hormonalnih fluktuacija, posebice tijekom trudnoće,
- mentalnih zdravstvenih stanja, poput anksioznosti, depresije i shizofrenije,
- poremećaja spavanja, poput narkolepsije i poremećaja ponašanja u REM fazi sna.
Zaključno
Razlozi zbog kojih sanjamo i uloga snova ostaju nerazjašnjeni do kraja. Međutim, znamo da svatko sanja i da se većina ljudi može sjetiti barem nekih dijelova sna.
Različiti čimbenici doprinose sposobnosti osobe da se sjeti svojih snova pa se lakše prisjećamo živopisnih ili uznemirujućih snova u odnosu na one slične svakodnevnim događajima iz života.
Korišten izvor: https://www.medicalnewstoday.com/articles/why-cant-i-remember-my-dreams