Zašto uzdišete? Što sve možemo iz uzdisanja doznati o zdravlju

Uzdisanje obično povezujemo s nizom stvari: stresom, emocionalnim rasterećenjem, pa čak i s osjećajem frustracije ili strahopoštovanja. Kako god o njemu razmišljali, možda ste se zapitali zašto uopće uzdišemo? Je li dobro ili loše za naše zdravlje te može li se pretjerati s uzdisanjem?

Uzdisanje, ističu stručnjaci zdravstvene web stranice Cleveland Clinic, posve je normalno i prirodno. Ono u normalnim uvjetima ne predstavlja opasnost po naše zdravlje, no postoje situacije kada ipak može biti znak mentalnog stresa ili problema s disanjem.

Psihologinja i specijalistica za biofeedback dr. Anna Hayburn pojašnjava koje znanstvene spoznaje imamo o uzdisanju.

Što je uzdisanje?

Je li ono možda slično kašljanju ili dahtanju? Uzdisanje se najčešće smatra refleksnom aktivnošću, a definira se kao dugi duboki udisaj koji je sličan normalnom udahu ili izdahu, a opet se od njih razlikuje. Uzdisanje se javlja pri emocionalnoj reakciji na stres ili kao izraz olakšanja, no može proći neprimjetno. U prosjeku, ljudi proizvedu 12 „spontanih izdisaja“ u sat vremena. Uobičajeno, uzdah uključuje drugi udah prije nego što izdahnemo, dakle dva puta zaredom udahnemo. Često uslijedi pauza u disanju koju ponekad nazivaju apneja nakon uzdaha.

Uz to, uzdisanje igra važnu ulogu u respiratornom sustavu. Kada dišete normalno, plućni mjehurići zraka poznati kao alveole rade punom parom kako bi razmijenile kisik i ugljični dioksid. Ponekad se ove alveole „uruše“ pa uzdisanje može pomoći kod njihova „resetiranja“. Budući da je uzdisanje zapravo jedan dugačak udah, vašim plućima može donijeti pregršt zraka te poboljšati razinu kisika u krvi. Drugim riječima, povremeno uzdisanje izbalansirat će vaše disanje te otpustiti nešto negativnih emocija. 

Zašto uzdišemo?

Sigurno se nećete začuditi kada vam kažemo da je uzdisanje povezano s našim emocijama. Sjetite se situacije u kojoj ste uzdahnuli i osjetili se bolje. Tako uzdisanje može biti učinkovit način smanjenja anksioznosti. Neki stručnjaci tvrde da će ljudi u stresnim ili tjeskobnim situacijama spontano uzdahnuti kako bi se privremeno olakšali od stresa.

Jedno znanstveno istraživanje iz 2022. otkrilo je povezanost uzdisanja i emocionalnih odgovora kao što su uzbuđenje, tjeskoba i bol. „Negativna emocionalna stanja poput straha, tjeskobe ili tuge vežu na sebe i povećanu potrebu za uzdisanjem“, napominje dr. Hayburn.

Češće ćete uzdisati ako vas muče sljedeće tegobe:

• anksioznost,
• posttraumatski stresni poremećaj (PTSP),
• česti napadaji panike,
• problemi s disanjem,
• disautonomija (ili autonomna neuropatija).

Je li uzdisanje zdravo?

U većini slučajeva, uzdisanje je dobra stvar i najčešće služi tijelu da bi se oslobodilo emocionalnog tereta. No, pretjerano uzdisanje može i samo postati teret za naš organizam. Podsjećamo na trenutak što smo već spomenuli u tekstu, da nakon uzdisanja slijedi mala pauza u disanju. Upravo taj trenutak može postati problematičan kroz određeno vrijeme.

„Kada često uzdišemo kroz dulji period, bilo zbog produljenog stresa ili anksioznosti, to može pogoršati našu anksioznost, stres i osjećaj panike“, pojašnjava dr. Hayburn. Uzdisanje promovira hiperventilaciju što sa sobom vuče povećanje stresa. Drugim riječima, ako previše uzdišete i to ne nadoknađujete dubokim i odmjerenim disanjem, uzdisanje postaje znak mentalnog stresa, a u nekim slučajevima i problema s disanjem.

Svakako posjetite svojeg liječnika ako vam se uz često uzdisanje pojave i sljedeći simptomi:

• kratkoća daha i vrtoglavica,
• pretjerani osjećaj stresa ili tjeskobe,
• uporan osjećaj depresije, pomanjkanje energije i osjećaj bespomoćnosti.

Kako poboljšati disanje?

Primijetite li da prečesto uzdišete, to može biti znak da ne dišete dovoljno duboko. I to je posve razumljivo u situaciji kada vas muče stres ili anksioznost čiji je pratilac neuravnoteženo disanje. Kako biste se tome suprotstavili, posegnite za vježbama disanja.

„Ako ste kronično anksiozni, pod stresom ili u panici, isplati se razgovarati s liječnikom o vježbama disanja“, savjetuje dr. Hayburn. Vježbe disanja bit će od koristi vašem umu i organizmu, a mogu se izvoditi kod kuće, kao i s terapeutom ili psihologom.

Kada ste kod kuće, možete isprobati sljedeće vježbe disanja:

• box ili kvadratno disanje kojim se koristi američka ratna mornarica, a koje pomaže opuštanju u napetoj situaciji te vraća disanje u normalan ritam,
• duboko disanje u ritmu 4-7-8 ili
• naizmjenično disanje kroz jednu, pa drugu nosnicu.

Najvažnije je detektirati je li vaše uzdisanje povezano sa stresom ili ne.

„Uzdisanje također može biti pozitivno. Sjetite se da ponekad uzdišemo kako bismo izrazili olakšanje“, napominje dr. Hayburn. Uzdisanje je tada signal drugima da se osjećamo sigurno i zadovoljno.

U svakom slučaju, uzdisanje igra važnu ulogu u našem respiratornom sustavu, ali i kod oslobađanja nakupljenih emocija. Stoga vas ne ni trebalo zabrinjavati ako s vremena na vrijeme uzdahnete kako biste izrazili svoje osjećaje. Pritom samo obratite pažnju na druge znakove prilikom disanja, a koji mogu biti signal da vam je narušeno zdravlje ili normalno funkcioniranje organizma. U tom slučaju, duboko udahnite i obratite se vašem liječniku za savjet.

Izvor: https://health.clevelandclinic.org/i-sigh-a-lot-what-does-that-mean/