Zašto treba “strašne” priče o zdravlju čitati s odmakom
Snažne ili upečatljive priče teško je ignorirati jer ljudi su kao vrsta predodređeni da reagiraju na njih. Ipak, važno je paziti da nam one ne stanu na put donošenja dobrih odluka o našem zdravlju
Da nam „strašne“ medicinske priče ponekad mogu poremetiti odnos prema brizi o zdravlju, upozorava internetska stranica Harvard Medical School s koje preuzimamo najvažnija zapažanja.
Uzmimo za primjer tri tipične medijske priče o ljudima s posve običnim simptomima za koje se ispostavlja da na kraju obolijevaju od neke ozbiljne bolesti.
Oprezno s krivotvorinama: Najčešći farmaceutski zločini na internetu
Mlada majka u prvoj priči nije obratila pažnju na česte glavobolje. Spomenula ih je usput svojoj prijateljici, medicinskoj sestri, koja ju je uvjerila da posjeti liječnika. Vrlo brzo, nakon obavljenih CT pretraga, pokazuje se da žena ima tumor na mozgu.
U drugoj priči, muškarac koji radi na dostavi prtljage u zračnoj luci primjećuje da mu se povećava bol u donjem dijelu leđa. Zaključuje da je njegov bol povezan s poslom te si odlučuje olakšati tegobe uz pomoć ibuprofena i termofora. Međutim, kada bol postaje toliko nepodnošljiva da mora propustiti odlazak na posao, muškarac se prijavljuje na pretrage. Magnetskom rezonancijom liječnik utvrđuje da muškarac ima frakturu kralježnice.
S paničnim pričama lako se identificirati
U trećoj priči starija žena čuva dvoje unuka dok su njihovi roditelji na godišnjem odmoru. S vremena na vrijeme doživljava epizode pojačanog lupanja srca. Žena pomisli da je to zbog svakodnevne igre s nestašnim unucima. No kada se jedan dan zamalo onesvijesti, odluči otići liječniku. Ispostavlja se da ima fibrilaciju atrija i krvni ugrušak na srčanom zalisku koji može dovesti do srčanog udara u bilo kojem trenutku.
Sa svim se ovim pričama lako možemo identificirati. U početku svake od njih još do jučer zdrava osoba razvija simptome koje svatko od nas redovito doživljava. Glavni akter u priči zatim zanemaruje problem misleći da je to simptom nekog jednostavnog problema kojeg je lako identificirati. No kako se simptomi dramatično pojačavaju, dolazi do prekretnice kada osoba potraži stručnu pomoć te naposljetku otkriva da ima vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema.
Upečatljivo, zar ne? No, što je glavna bit ovih priča?
Medijske priče o zdravlju su izrazito selektivne
Priče o zdravlju koje se pojavljuju u novinskim stupcima ili na televiziji najčešće imaju dramatičan karakter. Rijetko kada su informativne ili sadrže korisne savjete. Zar tumor ne može biti uzrok čestih glavobolja, možda ćete se zapitati, a fraktura kralježnice uzrok jakih bolova? Može! A zar pojačano lupanje srca ne može biti simptom fibrilacije atrija? Naravno da može. Međutim, većina ljudi s ovim simptomima neće oboljeti od tumora, koštane frakture ili srčanog udara.
Premda je posve u redu znati da glavobolje, bolovi u leđima i preskakanje srca mogu ukazivati na opasan zdravstveni problem, neće svatko s ovim simptomima razviti ozbiljnu bolest.
Vaši simptomi, na prvi pogled, mogu izgledati isto kao kod ljudi u gore navedenim pričama. No ove priče najčešće ispuštaju neki važan detalj. Ne spominju da je mlada majka, uz glavobolje, imala i gubitak sluha, a da je muškarac u drugoj priči uzimao steroide koji mogu dovesti do lomova kosti te da je preskakanje srca kod starije žene išlo ruku pod ruku s kratkim dahom. Ovi naoko sitni detalji vrlo su važni i mogu upućivati na to koliko se vaši simptomi razlikuju od simptoma drugih osoba. Ti detalji važni su liječniku koji će zahvaljujući njima posumnjati na postojanje ozbiljne bolesti ili zdravstvenog problema.
A kada govorimo o medijskim pričama, treba znati da ljudi koji boluju od običnih simptoma s posve običnim zdravstvenim problemima gotovo nikada ne završavaju na naslovnicama ili u udarnim terminima. Teško da ćete čuti o muškarcu sa stresnim poslom i svakodnevnim glavoboljama koji često posjećuje liječnika, a kojem je na kraju dijagnosticirana tenzijska glavobolja. Premda se ta dijagnoza puno češće javlja od tumora na mozgu.
Zdravstvene vijesti uvijek stavljajte u kontekst
Dramatične ili zastrašujuće medicinske priče mogu vas zavarati i potaknuti da razmišljate o svom zdravlju na posve pogrešan način. Senzacionalistički napisi i vijesti mogu:
- Pojačati nepotreban osjećaj zabrinutosti: kada slušate bombastične vijesti teško je izbjeći osjećaj katastrofizma. Vaš mozak u tom slučaju razvija najgore moguće scenarije. Ako vas, primjerice, muče česte glavobolje, čitanje vijesti o osobi s tumorom na mozgu koja ima iste simptome kao vi može vas učiniti vrlo nespokojnim.
- Odvratiti vas od važnih zdravstvenih tema. Mlada osoba može, na primjer, zbog napadaja panike doživjeti preskakanje srca. Ovaj psihološki problem može proći nezapaženo i liječnike preusmjeriti da pažnju radije posvete opasnosti od tumora umjesto da se pozabave napadajima panike od kojih boluje pacijent.
- Dezinformirati vas ako ne sagledate širu sliku. Neke senzacionalističke priče o zdravlju ne ističu da je opisana bolest u datom slučaju izrazito rijetka, niti naglašavaju da nije čest slučaj da ljudi s opisanim simptomima razviju i ozbiljniju bolest.
- Mogu vas potaknuti da odete na bespotrebne medicinske pretrage. Nakon što čuju neku dramatičnu priču, ljudi odu liječniku te zatraže pregled za bolest na koju sumnjaju, a da pretraga zapravo i nije potrebna. Takve će pretrage prije rezultirati time da otkriju nebitne abnormalnosti, nego što će dijagnosticirati postojanje neke ozbiljne bolesti. I, što je još gore, nakon ovakvih pretraga ljudi će zatražiti još dodatnih pretraga i biti još nespokojniji.
Ne ignorirajte prave znakove za uzbunu
Kao što smo vidjeli iz gornjih primjera, treba sačuvati zdrav razum i izbjegavati panično praćenje zdravstvenih vijesti. S druge strane, mnogi od nas zanemaruju, racionaliziraju ili prelaze preko simptoma na koje bi trebali obratiti pažnju.
Zdravlje nije online: Zašto internet ne može postaviti točnu dijagnozu
U današnje vrijeme internet sve češće zamjenjuje listanje medicinskih enciklopedija. Pa ipak, te se informacije moraju uzeti s dozom...
SAZNAJTE VIŠEAko vas muče česte glavobolje to ne znači da automatski trebate otići na CT sken mozga. No dobro je prepoznati ozbiljne simptome o kojima svakako trebate obavijestiti svojeg liječnika. Kod priče o osobi s tumorom mozga važno je primijetiti da je osoba imala gubitak sluha i da je taj gubitak ono što je izdvaja od drugih koji boluju od tipičnih migrena ili tenzijskih glavobolja. Mlada majka u priči s početka teksta imala je akustični neurom, rijetku vrstu nekanceroznog tumora mozga, koji utječe na sluh i ravnotežu.
Ako imate simptome koji vas zabrinjavaju, obratite se vašem liječniku kako biste saznali koji simptomi ne traže liječničku intervenciju, a koji možda zahtijevaju i odlazak na odjel hitne pomoći.
Zaključak
Uvijek pratite s odmakom spektakularne priče o zdravlju. One najčešće opisuju iznimni medicinski slučaj koji možda nije relevantan za vaše zdravstveno stanje. I, što je još značajnije, može vas odvesti u krivom smjeru od onoga koji je važan za brigu o vlastitom zdravlju.
Izvor: