Zoom boom: negativni utjecaji videopoziva
Rad od kuće i preseljenje sastanaka u virtualni svijet, prisilio nas je da s kolegama često komuniciramo putem videopoziva što utječe na naše psihičko, ali i fizičko zdravlje
Otkako je tijekom korona-krize aplikacija Zoom stekla golemu popularnost i postala sinonim za videopozive, naziv Zoom povezuje se s nizom pojava koje su izazvane učestalim videopozivima. Njihov veliki „bum“ u suvremenom življenju prozvan je Zoom boom, ali tu su i nezgodne složenice Zoom fatigue (zamor), Zoom burnout (sagorijevanje), Zoom anxiety (anksioznost) i Zoom dysmorphia (dismorfija).
Iz toga je očigledno da videopozivi nisu samo praktični, nego mogu i uzrokovati tegobe. Premda za to nije „kriv“ isključivo Zoom, stjecajem okolnosti pripala mu je neslavna vodeća uloga u priči o utjecaju videopoziva na zdravlje i raspoloženje.
Mane videopoziva
Videopozivi itekako olakšavaju komunikaciju i rad na daljinu, no pokazalo se da takav učinak ponajprije imaju ako su kratkotrajni. Već nakon pola sata videopoziva mnogi se osjećaju iscrpljeno, osobito ako u komunikaciji sudjeluje grupa ljudi.
U takvim virtualnim susretima više se mentalno naprežemo nego u onima uživo, objašnjavaju neuroznanstvenici. Uživo je puno lakše pratiti neverbalnu komunikaciju (izraze lica, geste, držanje) zahvaljujući kojoj bolje shvaćamo smisao onoga što osoba govori te njezino raspoloženje. Na ekranu se to često ne vidi jasno, a uz to pojačano ćulimo uši jer se u tehnološkom prijenosu gube i glasovne „finese“ koje inače olakšavaju razumijevanje rečenoga.
Što se više sugovornika istodobno nalazi na ekranu, to napetije nastojimo sve „pohvatati“. Jednostavno rečeno, u mozgu dolazi do preopterećenja.
Pretjerana samokritičnost i zamor za oči
Pritom je posebno izazovno vidjeti sebe na ekranu. Psiholozi upozoravaju da je uslijed čestih videopoziva porasla „hiperkritičnost“ prema vlastitom izgledu. To može prerasti u tjelesni dismorfni poremećaj u kojemu osoba umišlja i preuveličava svoje „mane“ i „nedostatke“.
Estetski kirurzi, dermatolozi i kozmetičari širom svijeta navode da se uslijed Zoom booma višestruko povećao fokus na „nepravilnosti“ poput bora, prištića, pigmentacija i podbratka, te da se još češće traže zahvati za „savršene“ usne, nos, uši…
Oglasili su se i oftalmolozi, ističući da uslijed čestih videopoziva postoji i pojava nazvana Zoom eyes, odnosno Zoom oči. Naime, tijekom videopoziva ljudi nastoje nepomično sjediti i netremice gledati u kameru jer bi skretanje pogleda moglo značiti da nisu zainteresirani ili da im nešto odvraća pozornost. Pri takvom zurenju oči se umaraju, ali i isušuju jer trepću šest do osam puta manje nego inače.
Mjere prevencije
Da biste izbjegli neželjene „nuspojave“ videopoziva, stručnjaci preporučuju sljedeće:
- Ne zaboravite da u videopozivima kamera ne daje posve realnu sliku, koliko god se trudili namjestiti povoljan kut, osvjetljenje, pozadinu itd. Videopozivi nipošto nisu natjecanje u fotogeničnosti, već praktičan način komunikacije.
- Poželjno je voditi računa o svom izgledu, slobodno se dotjerajte da biste se bolje osjećali tijekom videopoziva. Ali, ne treba pretjerivati. Izazivaju li videopozivi u vama snažnu nelagodu, nesigurnost i želju da pod svaku cijenu prikrijete svoje „nedostatke“, pokušajte iskreno odgovoriti sebi: u čemu je zapravo problem?
Stručnjaci upozoravaju: Sagorjeti na poslu možemo i kod kuće
Burnout sindrom je pojava o kojoj se intenzivno piše posljednjih godina. Prisilni rad od kuće uslijed karantene dodatno je...
SAZNAJTE VIŠE- Nastojte ograničiti broj i trajanje videosastanaka u danu, odnosno tjednu. Po mogućnosti se dogovorite s ostalim sudionicima da videosastanak ne traje predugo, nego da povremeno napravite stanku kako biste se mogli razgibati, popiti čašu vode, duboko disati, odmoriti oči…
- U videosastancima nije uvijek nužno da svi budu viđeni (npr. ako samo pratite neko izlaganje), pa provjerite možete li u takvim slučajevima isključiti kameru.
- Svaki dan nađite vremena da se barem nakratko opustite u „živoj“ stvarnosti.