Zagrebački ljekarnički štikleci: Duga i zanimljiva povijest
Bogata povijest farmacije ostavila je traga i na području hrvatskoga glavnog grada u kojem ljekarnici postoje od 14. stoljeća
Ljekarnici su oduvijek bili utjecajni i imućni građani koji su podizali cijele zgrade u čije bi prizemlje smještali svoju ljekarnu. Obično su gradili zgrade na uglovima velikih ulica, takozvane uglovnice.
Promišljajući o povijesti ljekarništva u Hrvata, od ilirskih vračeva i rimskih ljekarnika preko srednjovjekovnih alkemičara do modernih farmaceuta, iščitavamo i povijest farmacije u Europi, za kojom Hrvati, znamo, nimalo ne zaostaju – od ljekarne Male braće otvorene 1317. godine, bolničke ljekarne Domus Christi osnovane u Dubrovačkoj Republici 1420. godine, pa do osnutka studija farmacije 1882. na Sveučilištu u Zagrebu i objavljivanja Zakona o ljekarništvu 1894. godine.
Prema sačuvanim dokumentima, ljekarna sv. Marije, utemeljena na zagrebačkom Kaptolu, druga je po starosti na području grada. Premda postoje pretpostavke o njezinu starijem postanku, najstariji sačuvani podaci potječu tek s kraja 16. stoljeća
Ljekarnička baština Zagreba predstavlja neodvojiv dio povijesti i razvoja grada jer su, uz svoju primarnu svrhu, ljekarne znatno pridonosile kulturi života i urbanoj arhitekturi 19. i 20. stoljeća. Duga i zanimljiva povijest zagrebačkog ljekarništva još je nedovoljno istražena, no posljednjih godina sustavno istraživanje provode stručnjaci Odsjeka za povijest medicinskih znanosti u sklopu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Ljekarne na uglovima
Ljekarnici su oduvijek bili utjecajni i imućni građani koji su podizali cijele zgrade u čije bi prizemlje smještali svoju ljekarnu. Obično su gradili zgrade na uglovima velikih ulica, takozvane uglovnice. U jednoj takvoj palači, koju je u Masarykovoj 2 podigao ljekarnik Antun Kögl, danas je smješteno Hrvatsko farmaceutsko društvo, a Köglova ljekarna u prizemlju zgrade radi i danas.
U općem trendu nacionalizacije ljekarni nakon 1945. godine mnoge su ljekarne na našim prostorima uništene, premještene ili prenamijenjene. U potpunosti je zaštićena tek ona najstarija, K crnom orlu, kod Kamenitih vrata. Njezini počeci vezuju se uz dokument u kojem se prvi put spominje ljekarnička profesija, u parnici između apotekara Jacobusa i jednoga krznara, 6. ožujka 1355. godine. Ljekarna i danas radi u Kamenitoj ulici 9 te se ubraja u jednu od znamenitih kulturnih i turističkih atrakcija Zagreba. Uz nju se veže i zanimljiv podatak da je ondje radio Danteov praunuk Nicolo Alighieri.
Nestala raskoš
Prema sačuvanim dokumentima, ljekarna sv. Marije, utemeljena na zagrebačkom Kaptolu, druga je po starosti na području grada. Premda postoje pretpostavke o njezinu starijem postanku, najstariji sačuvani podaci potječu tek s kraja 16. stoljeća. Neizostavan dio bogate povijesti grada Zagreba predstavljaju i stare ljekarne smještene u središtu i široj jezgri grada. Ljekarna K Zrinjskom (današnja lokacija Zrinjevac 20) bila je jedna od najprometnijih i najraskošnije uređenih zagrebačkih ljekarni. Danas je od te raskoši ostao dio ljekarničkog posuđa, apotekarska vaga, autentičan namještaj i velika slika Nikole Šubića Zrinskog naslikana na limu, vidljiva i danas ispod staklene vitrine uz ulaz. Ljekarna K svetom Antunu nalazi se na današnjoj lokaciji Ilica 301 (Kustošija), a ljekarna K crvenom križuna uglu Kačićeve i Ilice (Ilica 79). Ljekarna K Sv. Trojstvu tijekomsvog postojanja mijenjala je lokacije, vlasnike i izgled pa na današnjoj lokaciji u Ilici 43, nažalost, nije sačuvan secesijski izgled.
Začeci farmaceutske proizvodnje
Sve do potkraj 19. stoljeća ljekarništvo se smatra obrtom, a otkrićem sintetičkih lijekova postaje sve važnija i njihova proizvodnja. U to vrijeme (1892.) sagrađena je prva tvornica lijekova u zagorskome mjestu Pregradi. Ljekarnik Adolf Alfons Thierry sagradio je ondje veliku zgradu u stilu secesije u kojoj je otvorio ljekarnu K angjelu čuvaru, a iza nje smjestio je tvorničke hale. Bila je to prva kemijsko-farmaceutska tvrtka u jugoistočnoj Europi. Već početkom 20. stoljeća ondje se proizvodilo 60-ak lijekova, a najpoznatiji su bili Thierryjev balzam za tegobe s probavom i mast za rane. Nešto kasnije, 1921. godine u Karlovcu niče poduzeće Kaštel, koje uskoro seli u Zagreb, a iz njega je izrastao današnji farmaceutski div – Pliva.
Farmaceut Eugen Viktor Feller, vlasnik ljekarne Sveto Trojstvo u Donjoj Stubici, smatra se pionirom industrijske proizvodnje lijekova u Hrvatskoj – 1899. godine počeo je proizvodnju eliksira koji je nazvao po nadimku svoje majke Else. Eliksir se reklamirao kao lijek za sve bolesti (bolove u zglobovima, prehlade, bol u križima, glavobolje, zubobolje, itd.) te se oko 1908. godine otpremalo od 300 do 400 pošiljki lijeka na dan na razne strane svijeta. Početkom 20. stoljeća, na vrhuncu svog uspješnog poduzetništva u proizvodnji i izvozu ljekarničkog specijaliteta, izaziva pravu senzaciju upečatljivom reklamom svog proizvoda. Golema boca Elsa-fluida protezala se duž dva kata njegove novosagrađene četverokatnice na središnjem zagrebačkom trgu, postavši tako prva takva reklama u široj regiji.