Virtualna stvarnost pomaže oslobađanju od strahova i oporavku od ozljeda
Tehnologija virtualne stvarnosti najčešće se povezuje s videoigrama i filmovima jer pomoću nje možemo “ući“ u imaginarne svjetove. Koristi se i na mnoge druge načine: u marketingu (npr. virtualna vožnja novih modela automobila), arhitekturi (detaljni prikazi građevina), obrazovanju (usvajanje novih znanja kroz simulaciju raznih predmeta i doživljaja)...
U posljednje je vrijeme virtualna stvarnost napravila veliki “bum“ u domeni zdravlja i wellnessa. Može li nam tehnološko brisanje granice između stvarnog i nestvarnog doista pomoći da budemo zdraviji i sretniji?
Stručnjaci smatraju da može, no ponajprije treba znati o čemu je točno riječ. Mnogi “laici“ ne razlikuju pojmove proširene stvarnosti (AR – augmented reality) i virtualne stvarnosti (VR – virtual reality).
Virtualna stvarnost vs. proširena stvarnost
U proširenoj stvarnosti se pomoću tehnologije u realan svijet koji nas okružuje “nadograđuju“ računalno stvoreni sadržaji (slike, zvukovi) u realnom vremenu. Primjerice, u proširenoj stvarnosti pomoću pametnog telefona ili tableta možete istraživati gradove ili prirodu, isprobati željene kombinacije namještaja prije kupnje, interaktivno “oživljavati“ sadržaje u tiskanim medijima…
Virtualna stvarnost pak omogućuje “uranjanje“ u računalno simulirano okruženje kojim se dočarava fizička prisutnost u stvarnim ili zamišljenim svjetovima. Tako možete odletjeti na Mars, prošetati se ulicama svjetskih metropola, roniti s morskim psima, postati lik u nekoj priči…
Takvi doživljaji nude se u virtualnim centrima (takozvani virtualni studio). No sve se više prakticiraju i kod kuće jer tehnologija virtualne stvarnosti široko je dostupna. Pomoću posebnih naočala i slušalica možemo se “teleportirati“ kamo god poželimo.
Kakav je utjecaj na ljudsko zdravlje?
Postavlja se pitanje, kako takvo isključivanje iz stvarnog svijeta utječe na ljudsku psihu i zdravlje u cjelini? Znanstvena istraživanja virtualne stvarnosti pokazuju da ona može biti puno više od zabave i razbibrige.
Virtualna stvarnost sve češće se primjenjuje kao dopuna psihoterapiji, što je poznato pod nazivom VRET (virtual reality exposure therapy – terapija izlaganjem virtualnoj stvarnosti).
Može pomoći kod anksioznih poremećaja, osobito kod specifičnih fobija. Primjerice, pomaže kod straha od visine (akrofobija) i letenja avionom (aerofobija), kao i kod klaustrofobije (straha od zatvorenog ili uskog prostora), straha od pauka (arahnofobija), raznih socijalnih fobija…
Pacijente se izlaže situacijama kojih se inače boje. No u kontroliranoj virtualnoj okolini postupno se smanjuje doživljaj straha. VRET se pokazao povoljnim i u tretmanu posttraumatskog stresnog poremećaja te kod poremećaja hranjenja, ovisnosti, paničnih poremećaja, kao i rehabilitacije kod oštećenja mozga (npr. nakon moždanog udara) te u liječenju boli i oporavku od ozljeda.
Empatična tehnologija: što sve o nama znaju suvremeni uređaji?
Koliko smo doista svjesni mogućnosti suvremene tehnologije? Mogu li uređaji „znati“ kako se osjećamo ili je to tek daleka...
SAZNAJTE VIŠEOlakšava liječenje
Tehnologija virtualne stvarnosti vrlo je korisna u medicinskoj dijagnostici, u kirurškim i drugim zahvatima, te u planiranju terapije jer omogućuje pacijentima da lakše vizualiziraju i razumiju liječenje.
U wellness centrima virtualna stvarnost primjenjuje se u meditaciji, čak i u tjelovježbi, a na taj način može se koristiti i kod kuće.
No, ne zaboravite da je ipak riječ o umjetnoj tvorevini koja je samo pomoćno sredstvo, a nipošto zamjena za “pravu“ stvarnost u kojoj živimo.
Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:
Aplikaciju možete preuzeti i na:
