Veliki vodič: savjeti za lakše „plivanje“ kroz toplinske valove

Toplinski valovi su produžena razdoblja ekstremno visokih temperatura koja traju nekoliko dana ili čak tjedana, često praćena visokom vlažnošću. Ovi vremenski uvjeti mogu biti opasni za ljudsko zdravlje, infrastrukturu i okoliš. Toplinski valovi su definirani različito u različitim regijama, ovisno o lokalnoj klimi i uobičajenim temperaturama.

Iako ih je oduvijek bilo, toplinski su valovi postali češći i intenzivniji zbog klimatskih promjena koje uzrokuju globalno zagrijavanje.

Brojne posljedice i rizici toplinskih valova

Toplinski valovi nose niz zdravstvenih rizika; mogu izazvati toplinske bolesti, dehidraciju i pogoršati postojeće zdravstvene probleme, posebno kod starijih osoba, djece, trudnica i kroničnih bolesnika. U skupini posebno ugroženih nalaze se i socijalno izolirane osobe, odnosno osobe koje žive same, ljudi s niskim primanjima koji mogu imati ograničen pristup klimatiziranim prostorima ili sredstvima za hlađenje, beskućnici kao i radnici na otvorenom.

Osim rizika za zdravlje, toplinski valovi mogu uzrokovati suše, smanjiti prinos usjeva, povećati rizik od šumskih požara i utjecati na vodne resurse. Visoke temperature mogu oštetiti ceste, mostove i električne mreže te povećati potrošnju energije zbog pojačane upotrebe klimatizacijskih uređaja.

Pripremite se za toplinski val

Vrlo je važno pratiti upozorenja i biti spreman na toplinski val, posebice ako vi ili netko od vaših ukućana pripada rizičnim skupinama (starije osobe, bebe i mala djeca, kronični bolesnici, invalidi, trudnice) ili posao uključuje rad na otvorenom. Informirajte se o temperaturama i vlazi u zraku te planirajte aktivnosti na otvorenom – s naglaskom na njihovo izbjegavanje – u najvećoj mogućoj mjeri.

Dakle, ne izlazite van tijekom najtoplijeg doba dana ako to možete izbjeći. Pokušajte sve svoje aktivnosti dogovoriti ranije ili kasnije tijekom dana kada je svježije. Kada ste vani, nosite kremu za sunčanje, držite se hladovine te koristite šešire, suncobrane i sunčane naočale.

Čitajte: Najave toplinskih valova shvatite ozbiljno i poduzmite mjere zaštite!

Kućni pribor za prvu pomoć

Držite kod kuće pribor za hitne slučajeve koji sadrži:

• paketiće soli za oralnu rehidraciju (ORS),
• termometar,
• boce s vodom,
• ručnike ili krpe za hlađenje,
• po mogućnosti ručni/prijenosni/stolni ventilator na baterije.

Korisno je imati na tom mjestu i:

• popis za prepoznavanje i liječenje simptoma toplinskog udara te
• zapisan kontakt najbližeg liječnika i hitne pomoći.

Rashladite svoj dom

Danas većinom imamo klima uređaje ili barem ventilatore. No da bi nam klima-uređaji bili vrijedni pomagači u rashlađivanju, važno ih je redovno održavati te poduzeti još neke mjere opreza:

• Velike temperaturne razlike mogu biti štetne za zdravlje, pogotovo za srčano-žilni sustav. Dobro je zapamtiti da najveća razlika između unutarnje i vanjske temperature ne bi smjela prelaziti 10 °C.
• Osjetljivije osobe ne bi trebale pretjerati s korištenjem klima-uređaja kod kuće i na radnom mjestu (u uredima) jer im može uzrokovati prehladu, bolove i ukočenje vrata ili leđa.
• Pazite da puhanje ne usmjerite izravno prema sebi, pogotovo ne u glavu, kako vas ne bi mučile glavobolje, upale sinusa, uha i očiju, neprestane infekcije dišnog sustava i psihički zamor.
• Prekomjerno klimatizirana prostorija može isušiti sluznicu nosa, pri čemu slabi obrana organizma i funkcija pročišćavanja udahnutoga zraka te se olakšava prodor uzročnika bolesti u niže dišne putove. Pretjerano koristeći klimu (kontinuirano dulje od dva do tri sata) možete izazvati začepljenost i curenje iz nosa, kihanje, crvenilo očiju i oticanje očnih kapaka.

Čitajte: Klima-uređaj je dragocjen, ali samo ako se pravilno koristi

Također je korisno usvojiti i neke druge savjete, posebno ako klime nema.

• Noću i rano ujutro (prije izlaska sunca), rastvorite sve prozore, posebno ako puše lagani vjetar.
• Tijekom najtoplijih dijelova dana navucite zavjese, spustite rolete, odnosno zamračite prostorije.
• Koristite čim manje rasvjete ako i dalje imate žarulje koje se zagrijavaju.
• Ako najveći dio dana provodite, primjerice, u dnevnom boravku, zatvorite vrata ostalih soba, kupaonice i toaleta; čim je prostor manji, lakše ćete ga ohladiti, posebno ako samo u jednoj prostoriji imate klima-uređaj. Naravno, prije odlaska na spavanje, ohladite (koliko je to moguće) spavaće sobe.
• Izbjegavajte kuhanje jela koja zahtijevaju dugotrajno kuhanje ili pečenje. Ako znate da dolazi toplinski val, nastojte pripremiti jela za dva, tri dana unaprijed.

Tekućina, tekućina i tekućina!

Tijekom toplinskih valova gubimo jako puno tekućine znojenjem, posebno ako i naporno fizički radimo, pa je značajno povećan rizik od dehidracije. S obzirom na to da je osjećaj žeđi signal kojeg vaše tijelo šalje da nastupa dehidracija, pijte čim češće i prije nego što ožednite.

Simptomi dehidracije kod odraslih i djece uključuju:

• osjećaj žeđi,
• tamnožuta mokraća jakog mirisa,
• mokri se rjeđe nego inače,
• osjećaj vrtoglavice ili ošamućenosti,
• umor,
• suha usta, usne i jezik,
• upale oči.

Znakovi dehidracije kod bebe mogu uključivati:

• udubljenje fontanele na vrhu glave,
• upale oči,
• malo ili nimalo suza kad plaču,
• nema puno mokrih pelena,
• pospanost i razdražljivost.

Čitajte: Dehidracija kod beba i male djece

Vrlo je važno imati stalno uz sebe tekućinu, bočicu s vodom, ali i sportske napitke koji sadrže elektrolite; znojenjem ih gubimo, pa ih je vrlo važno nadoknaditi. Ako nemate sportski napitak, trik kojim se možete poslužiti jest da u bočicu s vodom (od 0,5 l) stavite prstohvat soli i malo limuna.

Bistre juhe su najbolje jelo tijekom toplinskih valova jer nam pomažu u nadoknadi vode, ali i hranjivih tvari.

S obzirom na to da je malo onih koji mogu stalno piti vodu, preporučuju se i nezaslađeni čajevi koje možete piti hladne. No, zanimljivo je znati da vrući čajevi rashlađuju tijelo, ali ako se piju u suhom okruženju.

Čitajte: Topli čaj za ljetno osvježenje

Rashladite tijelo

Naravno, osnovni nam je zadatak čuvati svoje tijelo od pregrijavanja. Zato se ipak preporučuje boraviti u klimatiziranim prostorijama tijekom dana.

Tijekom toplinskih je valova vrlo važno primjereno odijevanje: nosite laganu, široku i lepršavu odjeću. Pamuk je idealan tijekom vrućih dana za smanjenje osipa od vrućine i upijanje znojenja. Slično tome, preporučuju se pamučne posteljine umjesto sintetičkih materijala koji „ne dišu“.

Čitajte: Svježa ideja za vruće dane: odjeća s rashlađujućim učinkom

Osim bočice s vodom, preporučuje se nositi sa sobom i mali ručnik kojeg ćemo, po potrebi, namočiti i staviti na vrat kako bismo se trenutno rashladili.

Trik koji vam može pomoći u trenutnom rashlađivanju jest da stavite zapešća ruku pod mlaz hladne vode. A dobar savjet naših baka govori nam da napunimo lavor s mlakom vodom, pa sjednite neko vrijeme držeći u njemu pregrijana stopala.

Ako ste na moru, obali jezera ili rijeke, naravno da nam kupanje može pomoći u rashlađivanju tijela. No čuvajte se naglih ulazaka u hladnu vodu, kao i kupanja s punim želucem koji se nikako ne preporučuju – što još morate znati o sigurnom kupanju i boravku uz vodu, doznajte u ovom članku.

Kada je riječ o tuširanju, hladna voda će vas sigurno ohladiti, no također treba paziti na temperaturni šok, kao i kada je riječ o naglom ulasku u hladnu vodu. Niti vruća voda nije dobar izbor, iako može kratko vrijeme pružiti olakšanje kad izađemo tako topli iz kupaonice. Najbolje je otuširati se mlakom vodom. S obzirom na to da se ljeti intenzivno znojimo, pa tako i često tuširamo, treba pripaziti na sredstva za pranje koja koristimo kako ne bismo oštetili zaštitni sloj kože. Često je dovoljna samo voda.

Čitajte: 8 pogrešnih načina tuširanja

Čuvajte se toplinskih bolesti

Kada se govori o toplinskoj bolesti ili toplinskom poremećaju, taj pojam obuhvaća niz poremećaja u rasponu težine od mišićnih grčeva i toplinske iscrpljenosti do toplinskog udara (što je po život ugrožavajuće stanje).

Toplinski poremećaji su posljedica kombinacije povećanog unosa i smanjenog otpuštanja topline iz tijela. Učinci se vide u nemogućnosti zadovoljenja povećanih potreba srčano-žilnog sustava, dehidraciji, poremećaju elektrolita i kod primjene nekih lijekova.

Najčešći toplinski poremećaji su:

• toplinski osip,
• toplinski grčevi,
• toplinska iscrpljenost,
• toplinski udar.

Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše:

• Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.
• Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću, suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/hitnu pomoć.

Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć:

• smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj,
• podignite joj noge i kukove,
• odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25 do 30 °C,
• mjerite temperaturu tijela; hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 °C,
• Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

O simptomima i mjerama pomoći kod toplinskih poremećaja čitajte u članku: Najčešći toplinski poremećaji izazvani ljetnim vrućinama.

Pomognite drugima

• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
• Razgovarajte o toplinskom valu s vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
• Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Korišteni izvori: UNICEF, NHS, HeMED, NZJZ „Dr. Andrija Štampar“