Vegetarijanci ili mesojedi – tko je zdraviji?

Vegetarijanska prehrana, uglavnom sastavljena od voća, povrća, mahunarki, žitarica, sjemenki i orašastih plodova, a siromašna zasićenim mastima i kolesterolom, slovi kao zdrava. S druge strane, brojna su istraživanja ukazala na zdravstvene rizike kojima se izlažu mesojedi. To se naročito odnosi na one koji jedu puno crvenog mesa.

Međutim, veliko je britansko istraživanje nedavno bacilo sjenu sumnje na biljnu prehranu. Iako u manjoj mjeri trpe od od srčane bolesti, vegetarijanci i vegani imaju viši rizik od moždanog udara, objavljeno je prošlog mjeseca u British Medical Journalu. Sudionici koji prakticiraju bezmesnu prehranu imali su za 20 posto viši rizik od moždanog udara, pokazalo je 18-godišnje istraživanje koje je obradilo 48.000 ljudi.

Istraživači su preliminarno pripisali rezultat nedovoljnom unosu vitamina B12, kojim biljne namirnice oskudijevaju. No, upozorili su i na alternativno tumačenje: moguće da viša stopa moždanog udara nije posljedica bezmesne prehrane, nego neke druge razlike u životu biljojeda.

Vegetarijanci bi trebali biti zdraviji, ali…

Prošle je godine ekipa s Medicinskog fakulteta u Grazu također došla do otkrića koje bi moglo zabrinjavati vegetarijance. Njihovo je istraživanje utvrdilo da korisnici bezmesne prehrane imaju višu stopu karcinoma, raznih alergija, depresije i anksioznosti od mesojeda.

Istraživači su usporedili prehrambene navike, životne stilove i zdravstvena stanja 1320 odraslih Austrijanaca. Od proučenih subjekata, bilo je 330 čistih vegetarijanaca, 330 ljudi koji jedu mnogo biljne hrane, ali i nešto mesa, 330 svejeda koji jedu malo (ili srednje količine) mesa te 330 svejeda koji jedu puno mesa.

Ispostavilo se da su vegetarijanci, iako piju manje alkohola i imaju niži indeks tjelesne mase, imali općenito lošije tjelesno i psihičko zdravlje. Svejedi koji jedu malo mesa bili su u sličnom stanju. Ujedno, obje su skupine izbjegavale liječničke preglede i rjeđe se cijepili.

Uzrok ili samo podudarnost?

“Naša je studija pokazala da su odrasli austrijski vegetarijanci lošijeg zdravlja u smislu karcinoma, alergija i psihijatrijskih poremećaja, da imaju nižu kvalitetu života i da potrebuju više liječničkih tretmana”, napisali su autori istraživanja, niječući da svojim radom promiču mesnu industriju.

Izvještaj autora komentirala je epidemiologinja Nathalie Burkert. Rekla je da nije moguće ustvrditi da je vegetarijanska prehrana uzrok više stope astme, karcinoma i psihičkih bolesti. “Istina je da vegetarijanci više pate od nekih bolesti nego mesojedi. Ali ne možemo odrediti je li njihova prehrana uzrok tome.”

Osim što napominju da su ova istraživanja utvrdila korelaciju, a ne uzročno-posljedičnu vezu stila prehrane i zdravstvenog stanja, stručnjaci naglašavaju da je širok raspon namirnica najbolji za zdravlje. “Savjetujemo svima da pažljivo planiraju prehranu i da jedu raznovrsne namirnice“, poručio je dr. Frankie Phillips iz Britanskog udruženja dijetetičara.

Vegetarijanska i veganska prehrana zdravije od mesne?

Mnogi nutricionisti tvrde da su vegetarijanska i veganska prehrana zdravije od mesne pod uvjetom da se korisnici drže zdravstvenih smjernica.

Stoga, ako se hranite pretežno biljnom hranom, imate mnogo razloga da ne odustajete od svog stila. Biljojedi imaju prosječno niži ukupan i LDL kolesterol, niži krvni tlak i manju tjelesnu masu. To pridonosi nižem riziku od mnogih kroničnih bolesti – povišenog tlaka, srčane bolesti, dijabetesa, pretilosti i nekih vrsta raka.

Da bi povoljne strane biljne prehrane došle do izražaja presudno je pribavljati sve nužne hranjive sastojke koje mnogi biljojedi, a ponajviše vegani, zanemaruju. Njihovi su jelovnici često siromašni bjelančevinama, zasićenim masnim kiselinama, cinkom, kalcijem, željezom i vitaminom B12, koji su svojstveni životinjskim namirnicama.

Te je sastojke moguće nadoknaditi dodacima prehrani ili pribaviti iz rjeđe korištenih bezmesnih namirnica. Primjerice, biljna hrana siromašna je vitaminom B12, ali ga se može naći u obogaćenim žitaricama i namazima od ekstrakta kvasca. Željezo se slabije apsorbira iz biljne hrane pa ga je potrebno unositi iz integralnih peciva i brašna, sušenog voća i mahunarki.

Brojne su varijacije vegetarijanske prehrane. Vegani su potpuni vegetarijanci koji ne jedu ništa životinjskog, uključujući med, jaja i mliječne proizvode, no među onima koji nisu vegani ima više podvrsta. Neki vegetarijanci jedu  mliječne proizvode, drugi jaja, treći ribu, četvrti perad.