Važna znanstvena otkrića koja su se dogodila upravo na Božić

S blagdanima pred vratima, možda je najbolje opustiti se i zaboraviti na radne obaveze. No mi ćemo se na trenutak posvetiti znanstvenicima koji su marljivo radili i tijekom božićnih blagdana kako bismo im odali priznaje za njihov doprinos znanosti, modernom svijetu i medicini.

Anders Celsius – Celzijeva temperaturna ljestvica

Prosinac i vrijeme Božića obično vežemo uz hladnije dane i temperature „ispod nule“. Upravo ovaj izraz „ispod nule“ proizlazi iz načina mjerenja temperature kojeg povezujemo s Celzijevom temperaturom ljestvicom. Tu je skalu osmislio švedski astronom Anders Celsius 1742. godine.

Ona se sastoji od 100 intervala između dvije krajnje temperaturne točke – točaka ključanja i smrzavanja vode. Zanimljivo je da su u originalnom Andersovom modelu pozicije tih dviju temperaturnih krajnosti bile obrnute od onih danas pa je 100 ℃ označavalo točku smrzavanja, a 0 ℃ temperaturu ključanja vode. No, 1744. godine skala je preokrenuta kako bi odgovarala suvremenim metodama mjerenja temperature koje i danas koristimo.

Edward Calvin Kendall – izolacija tiroksina iz štitnjače

Za Božić 1915. američki kemičar Edward Calvin Kendall prvi je izolirao tiroksin iz štitnjače svinja. Tiroksin, koji je glavni oblik hormona štitnjače u krvi, bitan je za razvoj i rast svih stanica ljudskog tijela te za metaboličku regulaciju ugljikohidrata, proteina i masti. Nedostatak tiroksina koji proizvodi štitnjača rezultira stanjem poznatim kao hipotireoza. A ona je povezana s brojnim razvojnim problemima kod djece te metaboličkim poremećajima kod odraslih koji, nažalost, imaju tu bolest.

Edward Kendall i njegovi kolege s Mayo klinike koristili su više od 3 000 kilograma štitnjača izvađenih iz svinja kako bi izolirali i kristalizirali tiroksin. Ta je početna izolacija omogućila daljnja istraživanja o tiroksinu, a njegova kemijska struktura određena je 1926. godine. Nakon višegodišnjih istraživanja, kompanija Glaxo počela je s komercijalnom proizvodnjom tiroksina 1949. godine.

Danas je levotiroksin primarni tretman za hipotireozu i značajno je poboljšao kvalitetu života onih koji pate od te bolesti.

Edmond Halley – Halleyev komet

Na Božićnu noć 1758. godine, Halleyjev komet pojavio se na noćnom nebu. Danas znamo da Halleyjev komet prolazi pored Zemlje svakih 76 godina. Međutim, dugi niz stoljeća ponavljajuća pojava kometa doživljavala se kao niz pojedinačnih nebeskih tijela koji prolaze pored Zemlje. Prvu hipotezu o povratnom astronomskom fenomenu postavio je engleski astronom Edmond Halley. Svoju teoriju objavio je 1705. godine temeljenu na promatranjima kometa koje je proveo Sir Isaac Newton i na teorijama o gravitaciji.

Na temelju posljednjih promatranja kometa iz 1607. i 1682. godine, Halley je predvidio da će se komet vratiti 1758. godine.

Nažalost, Halley je preminuo 1742. godine i nije se mogao osvjedočiti u rezultat svojih predviđanja. No, kao što je prvotno pretpostavio, Halleyjev komet prošao je pored Zemlje na Božić 1758. godine. Taj datum i pojava Halleyjevog kometa označavaju važan znanstveni trijumf za Newtonovu fiziku i astronomiju kao znanost.

Dr. Irving S. Cooper – izum kriokirurgije

Na Božić 1961. godine, američki neurokirurg dr. Irving S. Cooper dobio je božićni dar koji ga je inspirirao za razvoj prvog uređaja za kriokirurgiju. Taj dar bio je otvarač za vino koji je radio na principu ubrizgavanja rashlađenog ugljičnog dioksida u bocu kako bi se odstranio pluteni čep. Spravica je mogla precizno usmjeravati hladni plin na određeni cilj bez ometanja okolnih područja. Dr. Cooper vidio je veliki potencijal ovog sustava za područje neurokirurgije gdje se zahtijeva visok stupanj preciznosti za izvođenje operacija. Godine 1962. razvijena je neurokirurška tehnika kriokirurgije.

Tijekom kriokirurškog zahvata tekući dušik primjenjuje se u tankim cjevčicama na tumore mozga i područja mozga odgovorna za poremećaje živaca, umrtvljujući ciljane stanice i ublažavajući simptome. Na početku je kriokirurgija bila izuzetno kontroverzna medicinska metoda jer su pacijenti trebali biti svjesni tijekom postupka radi učinkovitog istraživanja i liječenja. Međutim, uspjeh tehnike u liječenju Parkinsonove bolesti i prethodno neoperabilnih tumora doveo je do široke prihvaćenosti tekućeg dušika kao djelotvornog tretmana i potaknuo primjenu kriokirurgije u drugim terapijskim domenama.

Jedan je Božićni poklon tako doveo i do razvoja cijele medicinske grane. Darujte i vi ovog Božića zanimljiv poklon nekome tko se bavi znanošću jer, tko zna, možda će ga inspirirati na neki novi revolucionarni izum iz područja medicine!

Korišten izvor: https://blog.edvotek.com/2021/12/16/scientific-discoveries-made-on-christmas-day/