Uskrs u Hrvatskoj: običaji diljem Lijepe Naše

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva koji nosi snažnu simboliku novog života i novog početka. Pritom napokon dočekujemo ovaj blagdan uz popuštanje epidemioloških mjera, ispunjeni nadom u zdraviju budućnost. Nažalost, rat u Ukrajini ispunio nas je tugom i strepnjom, no s druge je strane obnovio duh solidarnosti te pokrenuo val humanitarnih akcija i dobrih djela. Doista, ponovno smo na početku – iako ne znamo što će nam budućnost donijeti, poznati trolist kojeg čine nada, vjera i ljubav daje nam snagu za dalje.

Za Uskrs su se vjernici pripremali tijekom posljednjih 40 dana korizme. Nakon šarenila i raskoši fašnika slijedila je Pepelnica kojom za kršćane počinje razdoblje posta i molitve, pročišćavanja i uzdržavanja od obilja, a koje je svoj vrhunac doseglo u Velikom tjednu, odnosno Uskrsu.

Prisjetimo se ovom prilikom lijepih starih, a do danas sačuvanih korizmenih i uskršnjih običaja.

Post i pjesme

U razdoblju korizme, s obzirom na to da traju post i nemrs te činjenicu da su tih dana zimske zalihe hrane bile pri kraju, jela su se skromnija jela i posne slastice, a meso se čuvalo za nedjeljni ručak.

Pjevale su se i prigodne pjesme, odnosno napjevi o muci Gospodinovoj, od kojih je danas najpoznatija „Stala plačuć’ tužna mati“. Primjerice, u Vinkovcima su djevojke vikendom kod kapelica i u gradu pjevale „Gospin plač i muku Isusovu“, a pridružili bi im se i momci pa su igrali određene igre uz posne slastice.

Cvijeće, grančice maslina i palmi

Cvjetnica, koja se slavi u nedjelju prije Uskrsa, također je imala svoje posebne običaje, od kojih je do danas samo dio njih sačuvan. Na taj dan nose se u crkve na blagoslov stručci grančica, najčešće maslinovih, no dodaje se i cvijeće, grančice bršljana, drijena i drugog bilja. U narodu je do danas prisutno vjerovanje da blagoslovljene grančice mogu zaštititi dom od zla.

Župa Dubrovačka bila je, pak, poznata po posebno ispletenim grančicama palmi, takozvanim pomama. Vještina njihova pletenja ostala je, nažalost, sačuvana samo u južnom dijelu Hrvatske, a pomama su se najviše veselila djeca koja bi na Uskrs za jednu pomu dobivala po dvije pisanice.

Lijep običaj za Cvjetnicu, a ponegdje na Veliku subotu, uključuje umivanje cvijećem i biljem. U lavor s vodom stavilo bi se svježe ubrano proljetno cvijeće pa bi se djevojke umivale, a kitio bi se i bunar.

Šibanje Barabe

Običaj šibanja sačuvan je u nekim dijelovima Istre i Slavonije, a u Dalmaciji biste na Veliki četvrtak, a možda i u sve dane Svetog trodnevlja, mogli vidjeti kako vjernici udaraju šibama po crkvenim klupama dok se šibe ne slome. Takvo se šibanje naziva „Tući barabana“, odnosno Barabu.

Procesija Za križen

Procesija Za križen na otoku Hvaru već se stoljećima odigrava noću na Veliki četvrtak. Počinje u 22 sata, navečer, duga je 22 kilometra i traje punih osam sati obilazeći šest župa, od Jelse do Vrboske. Gospin plač u formi glazbenog dijaloga pjevaju kantaduri (odabrani pjevači), a na čelu procesije su križonoše koji nose veliki križ težak i do 18 kilograma.

Žudije

U Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori tijekom Velikog trodnevlja mogli biste vidjeti i žudije, odnosno čuvare Kristova groba. Njihova tradicija u Hrvatskoj povezuje se s 1857. godinom, kada je mladi sjemeništarac Ante Gluščević donio običaj u Metković iz talijanskog Loreta. Žudijsku stražu čine mladići najčešće odjeveni poput rimskih vojnika. Pred oltar izlaze na Veliki četvrtak te se izmjenjuju do vazmenog bdjenja. Na Veliku subotu nakon pjevanja prigodnih pjesama svjetla se gase i čuje se uzvik: „Isus je uskrsnuo!“. Kad se svjetla ponovo upale, stražari padaju na pod i bježe.

Vuzmenke

Vuzmenke su krijesovi koje često možemo vidjeti u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske. Pred crkvama se pale gomile drva, i to kresanjem kamena o kamen, a ne upaljačem ili šibicama.

Pisanice

Običaji tijekom samog Uskrsa većinom su isti diljem Lijepe Naše, od blagoslova hrane, blagdanskog doručka i ručka do dječjih igara koje sve redom uključuju – pisanice. Pisanice općenito zauzimaju značajno mjesto u našoj tradiciji i od 2008. godine pisanica ima i službeni status nematerijalnog dobra. Jaja se ukrašavaju voskom, prirodnim bojama (ljuske luka, bobice bazge, pa čak i čađa), motivi se stružu, sjaj se postiže premazivanjem jaja slaninom.

ADIVA tim od srca želi vama i vašim voljenima sretan, zdrav i miran Uskrs!