Zanimljivosti i savjeti - 9. ožujka 2021.
AUTOR ČLANKA - Redakcija, ADIVA Plus sadržaj

Tko najlakše nasjeda na lažne informacije o zdravlju?

Tim američkih, kanadskih i britanskih znanstvenika istraživao je ciljne skupine koje su najosjetljivije na dezinformacije na društvenim mrežama

dezinformacije na drustvenim mrežama lažne informacije o zdravlju internet fake news

Društvene mreže postale su naša svakodnevica. Te su stranice platforme za ljude koji mogu dijeliti ideje te ostati povezani s obiteljima i profesionalcima. Međutim, one također mogu biti raj za netočne informacije. Neke od njih su povezane sa zdravljem, što može navesti na pogrešno odlučivanje o prevenciji i liječenju.

Twitter krcat lažima

Fraza „dezinformacija o zdravlju“ odnosi se na bilo koju tvrdnju vezanu uz zdravlje koju se smatra istinitom, a koja je pogrešna temeljem trenutnog znanstvenog konsenzusa. Riječ je o relativno novoj krilatici koja uzima tim više maha čim je više ljudi aktivno na stranicama poput Facebooka i Twittera.

Raširenost dezinformacija o zdravlju na društvenim mrežama je u porastu. Nedavno su, naime, objavljeni rezultati sustavnog pregleda 69 studija koje su se fokusirale na dezinformacije o zdravlju na društvenim mrežama. Istraživači su otkrili velik broj netočnih sadržaja vezanih uz pušenje, lijekove i javnozdravstvene teme, uključujući cjepiva i bolesti. Prevalencija, odnosno prisutnost i raširenost zdravstvenih dezinformacija bila je najviša na Twitteru.

U što (ne) vjeruješ?

Znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Colorado u suradnji s kolegama s kanadskog Sveučilišta Regina te popularnog instituta MIT iz Cambridgea, piše Medical News Today, dublje su se pozabavili ovim problemom. Zbog sve veće zabrinutosti liječnika da lažne informacije mogu navesti ljude da ne poduzmu neophodne korake u optimalnoj zdravstvenoj zaštiti, tim je pokušao utvrditi koje su to skupine najosjetljivije na dezinformacije o zdravlju.

Ispitali su 1.020 osoba u dobi od 40 do 80 godina u SAD-u, a rezultate istraživanja objavili su u stručnom časopisu „Health Psychology“. Za potrebe istraživanja, sudionici su davali svoje ocjene točnosti 24 nedavno objavljenih postova na Facebooku i Twitteru. Oni su obuhvaćali točne i lažne informacije o tretmanima za karcinom, cjepivima protiv HPV-a i statinima (lijekovima koji se koriste za snižavanje razina kolesterola). Dezinformacije su uključivale tvrdnje da je kvasac crvene riže podjednako učinkovit u snižavanju razina kolesterola kao i statini, da marihuana, đumbir i korijen maslačka mogu izliječiti karcinom te da su cjepiva protiv HPV-a opasna. Nakon što su sudionici pregledali te objave, ocjenjivali su svaku informaciju kao potpuno pogrešnu, uglavnom pogrešnu, uglavnom istinitu ili u potpunosti istinitu. Potom je slijedio niz pitanja vezanih uz razinu edukacije ispitanika, zainteresiranost za alternativnu medicinu, razinu prihoda, godine i znanje s područja zdravlja.

Osjetljivi na dezinformacije

Što se sve otkrilo analizom prikupljenih odgovora?

  • Istraživači su utvrdili da je vjerojatnije da će u dezinformacije o zdravlju povjerovati osobe s nižom razinom edukacije i manjkom znanja o zdravstvenim temama u odnosu na ostale sudionike istraživanja.
  • Pojedinci koji pokazuju nepovjerenje u zdravstveni sustav te oni koji favoriziraju alternativne metode liječenja također su skloniji vjerovanju u dezinformacije.
  • Uz to, pokazalo se da je vjerojatnije da će oni koji vjeruju u jednu lažnu temu, također prihvatiti i ostale kao istinite.
Korona virus infodemija

Svjetska zdravstvena organizacija obuzdava “infodemiju” korona virusa

Prekomjerne količine informacija vezanih uz novi korona virus mogu itekako naštetiti provođenju aktivnosti kojima se obuzdava širenje virusa

SAZNAJTE VIŠE

Dezinformacije su opasne, no kako ih spriječiti?

Vodeća autorica studije, dr. Laura D. Scherer s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Colorado objasnila je implikacije dobivenih rezultata: „Netočne informacije prepreka su dobroj zdravstvenoj zaštiti jer mogu obeshrabriti ljude u poduzimanju preventivnih mjera u sprečavanju bolesti te ih učiniti neodlučnima u traženju pomoći kad se razbole. Utvrđivanje tko je najosjetljiviji na dezinformacije moglo bi pružiti znatan uvid u to kako se takve informacije šire i pružiti nam putokaz za nove načine intervencije”, rekla je dr. Scherer. Takvi koraci, odnosno intervencije temeljene na dokazima mogle bi spasiti nebrojene živote, zaključila je.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button