Temperatura tijela: Jesu li se ljudi kroz povijest „ohladili“?

Vrijednosti tjelesne temperature obično povezujemo sa zdravstvenim stanjem. Primjerice, s vrućicom koja se javlja prilikom brojnih bolesti, osobito zaraznih. No, temperatura tijela ovisi o mnogim čimbenicima kao što su vremenski uvjeti okoline, ali i spol – žene obično imaju višu tjelesnu temperaturu nego muškarci.

Funkcioniranje unutarnjeg termostata

Temperatura tijela svakoga od nas normalno se mijenja i u stanju zdravlja. Na primjer, jutarnja je tjelesna temperatura uobičajeno niža u odnosu na poslijepodnevnu. Ovisna je i o životnoj dobi, fazama menstruacijskog ciklusa, tjelesnoj aktivnosti, sitosti.

U normalnim uvjetima te varijacije nisu drastične. Naš „unutarnji termostat“ – centar za termoregulaciju koji se nalazi u dijelu mozga nazvanom hipotalamus, tjelesnu temperaturu nastoji očuvati oko optimalne vrijednosti. To je osobito bitno za odvijanje biokemijskih procesa koji „pokreću“ naš organizam, odnosno za funkcioniranje našega tijela.

Uvriježeno je mišljenje da je ta vrijednost 37°C. No je li zaista tako? Još je 1851. godine njemački liječnik Carl Reinhold August Wunderlich prema podacima iz istraživanja u kojem je sudjelovalo 25 tisuća osoba u Leipzigu ustvrdio vrijednost od 37°C kao prosječnu, „normalnu“ tjelesnu temperaturu. Međutim, podaci iz suvremenih istraživanja ukazivali su na niže prosječne vrijednosti tjelesne temperature u odnosu na Wunderlichova mjerenja.

Otkriće američkih znanstvenika

Stoga su znanstvenici sa Sveučilišta Stanford u istraživanju objavljenom početkom ove godine usporedili su podatke o izmjerenim vrijednostima tjelesne temperature iz triju različitih razdoblja, uključujući podatke prikupljene od veterana Američkog građanskog rata, iz 1970-ih, te od 2007. do 2017. godine.

Pritom su uočili pad prosječne tjelesne temperature tijekom godina – tjelesna temperatura muškaraca rođenih početkom 19. stoljeća bila je za 0,6°C viša nego u suvremenih muškaraca. Slično je utvrđeno i za prosječnu temperaturu ispitanica – kod žena rođenih 1890-ih tjelesna je temperatura bila za 0,3°C viša od prosječne temperature žena danas. Prema izračunima, prosječna temperatura se snižavala za 0,03 stupnja svakog desetljeća.

Manje kroničnih infekcija – niža temperatura?

Ipak, znanstvenici nisu sigurni koji je točan uzrok ovog stalnog pada prosječne temperature ljudskoga tijela. Vrlo je vjerojatno da je jedan od glavnih uzroka smanjena pojava kroničnih infekcija. Wunderlichova mjerenja potječu iz razdoblja u kojem su kronične zarazne bolesti poput tuberkuloze, sifilisa i parodontitisa pogađale velik broj ljudi, a nije ni postojala mogućnost odgovarajućeg liječenja.

Takve bolesti su obilježene kroničnim upalnim procesom. Upala je rezultat složenih molekulskih procesa, u kojima sudjeluju i molekule koje „podižu“ temperaturu našeg „unutarnjeg termostata“ (kao što su neke molekule iz skupine citokina), odnosno pospješuju porast tjelesne temperature. Zato su brojna upalna stanja obilježena upravo povišenom temperaturom.

Životni uvjeti, higijena i antibiotici

Odgovor za smanjenje učestalosti takvih infekcija krije se u poboljšanim životnim uvjetima u odnosu na one u 19. stoljeću, od kojih je, uz napredak medicine, bolja higijena jedan od glavnih čimbenika.

Važan je i doprinos cjepiva, ali i antibiotika – prvu polovicu dvadesetog stoljeća obilježio je početak antibiotske ere. Naravno, velik broj ljudi u razvijenim zemljama živi u uvjetima gotovo stalne ugodne temperature prostorija u kojima boravi zahvaljujući sustavima grijanja i klimatizacijskim uređajima, te naš organizam ne mora neprestano „naporno raditi“ na održavanju optimalne temperature.

Iako se i dalje ne zna sa sigurnošću što je zaista uzrok „hlađenju“ tijela suvremenog čovjeka, velika je vjerojatnost da je tome uzrok manja „opterećenost“ organizma borbom protiv brojnih infekcija kojima je čovjek u prošlosti bio često izložen.

Higijenski uvjeti su iznimno važan faktor u borbi protiv infekcija. I u ovom slučaju, dakako, iznimno su važne mjere osobne higijene i opće zaštite od zaraznih bolesti.