Svjetski dan humanitaraca: U slavu žena humanitarki

Svake godine, 19. kolovoza, slavi se Svjetski dan humanitaraca. To je iznimno važan datum u kalendaru Ujedinjenih naroda. Tog dana odaje se počast svim humanitarcima diljem svijeta i njihovim nesebičnim naporima da pomognu ljudima koji su u nevolji, bez obzira radi li se o društvenim ili prirodnim nepogodama.

Svake godine ovaj datum ima posebnu temu. Ove je posvećen ženama humanitarkama i njihovom doprinosu da naš planet učine boljim mjestom za život. Lijepa je to gesta Ujedinjenih naroda koji i svečano odaju priznanje doprinosu žena humanitarnom radu te njihovoj ključnoj ulozi u pomaganju ljudima u kriznim situacijama diljem svijeta.

Žene najviše na udaru kriznih situacija

Potaknut ovogodišnjom temom žena humanitarki, oglasio se i Međunarodni komitet spasa (IRC). Prenio je apel što su ga 300 žena humanitarnih djelatnica uputile svjetskim liderima. Od njih traže da skrenu pozornost na potrebe žena koje su pogođene brojnim konfliktima i kriznim situacijama u svijetu.

Upravo su žene, ali i djevojčice, ističu humanitarke, one koje su najranjivije u slučajevima izvanrednih stanja. One najčešće podnose traumu ili pritisak prisilnog iseljavanja. Brojni dokazi pokazuju da se nasilje temeljeno na spolu (a koje uključuje obiteljsko nasilje, seksualno ili tradicijsko iskorištavanje) poraste ubrzo nakon kriznih situacija te se zadrži na opasnoj razini. Tijekom izvanrednih situacija javne usluge postaju često puta nedostupne ženama i djevojčicama. To još više pogoršava situaciju. Tako djevojčice više nemaju pristup obrazovanju ili edukaciji, a ženama je zapriječena mogućnost dobrog ili sigurnog zaposlenja.

Humanitarke na prvoj liniji obrane od krize

Humanitarke u svojem javnom apelu u potpunosti podržavaju inicijativu ovogodišnjeg Svjetskog dana humanitaraca koji je odlučio učiniti vidljivim glas žena humanitarnih djelatnica. Upravo one svojim nesebičnim zalaganjem pomažu drugima te nastoje ponovno podići na noge živote svih onih kojima su se srušili svjetovi.

Žene pogođene društvenim ili prirodnm katastrofama (ratovi, poplave, potresi) često su puta portretirane kao pasivne primateljice pomoći, bespomoćne žrtve koje u očajanju traže prijateljsku ruku ili pomoć stranca. No to je daleko od istine. Žene su često puta i najangažiraniji članovi humanitarnih organizacija i interventnih timova koji na licu mjesta pomažu unesrećenima. One daju aktivnu podršku obiteljima ili zajednicama iz kojih su ponikle. Mnoge od njih su i „nevidljivo lice“ oporavka na nekim od najopasnijih mjesta na našem planetu.

Neka nam dan u kojem obilježavamo ulogu žena u humanitarnim operacijama i slušamo priče o njihovoj požrtvovnosti, bude i podsjetnik o tome koliko toga još trebamo učiniti za boljitak u svijetu. Tek tako će priča o poštivanju prava svih ljudi (uključujući i žene) biti više od obične priče – humani putokaz za djelovanje u našoj svakodnevici.