Svjetski dan hepatitisa: Testirajte se pravodobno na hepatitis

Virusni hepatitis akutna je ili kronična zarazna bolest prouzročena različitim tipovima hepatotropnih virusa, odnosno virusa koji imaju poseban afinitet prema jetrenim stanicama. Najvažniji među njima su virusi hepatitisa A, B, C, D i E.

Od javnozdravstvene važnosti to su virusi hepatitisa B i C kod kojih postoji rizik razvoja kronične bolesti jetre. Kao posljedica kroničnog hepatitisa kod oboljelih se mogu javiti komplikacije u obliku ciroze i karcinoma jetre.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u svijetu živi oko 260 milijuna osoba zaraženih virusom hepatitisa B te oko 70 milijuna zaraženih virusom hepatitisa C, iz čega je vidljiva veličina javnozdravstvenog problema koji predstavlja hepatitis. Oko 1,3 milijuna svjetske populacije umire godišnje od posljedica komplikacija hepatitisa.

Načini prijenosa

Hepatitis A i E prenose se putem hrane, vode ili u izravnom kontaktu s oboljelom osobom. Ne karakterizira ih prelazak u kroničnu bolest.

Hepatitis C najčešće se prenosi putem kontakta s krvlju (npr. prilikom intravenske primjene droga korištenjem zajedničkog pribora, korištenjem zajedničkih britvica, tetoviranjem, piercingom u nesterilnim uvjetima). Virus se može prenijeti i spolnim putem, ali taj je rizik znatno manji nego kod hepatitisa B.

Virus hepatitisa B prenosi se u kontaktu s krvi ili tjelesnim tekućinama preko sluznice ili kože. Među najraširenijim putevima prijenosa je spolni kontakt. Moguć je i prijenos sa zaražene majke na dijete. Zahvaljujući strogim kontrolama davatelja danas je rizik prijenosa virusnih hepatitisa putem krvi i krvnih preparata iznimno malen.

Osobe pod povećanim rizikom

• kućni i obiteljski kontakti osoba s kroničnom infekcijom
• djeca koju su rodile majke s kroničnim hepatitisom
• osobe koje su primale krv ili pripravke od krvi prije uvođenja testiranja donora (1992. uvedeno testiranje na hepatitis C)
• pacijenti na dijalizi, osobe koje boluju od leukemije
• intravenski korisnici opojnih droga
• osobe s HIV infekcijom
• osobe koje često mijenjaju spolne partnere
• putnici koji putuju u zemlje s visokom prevalencijom hepatitisa
• zdravstveni djelatnici

Većina osoba s kroničnim hepatitisom zbog izostanka simptoma nije svjesna da boluje od kronične bolesti. Testiranje na hepatitise jedini je siguran način dolaska do dijagnoze i liječenja, što čini osnovu prevencije razvoja komplikacija bolesti.

Mogućnosti liječenja

Danas na raspolaganju imamo vrlo učinkovitu antivirusnu terapiju kojom se, uz minimalne nuspojave, može izliječiti više od 95% osoba s hepatitisom C. Stoga je važna pravodobna dijagnostika kako bi se liječenjem prevenirale kasne komplikacije hepatitisa.

Hepatitis B može se prevenirati cijepljenjem i liječiti. Dostupni lijekovi uzimaju se dugotrajno, ne mogu izliječiti infekciju, ali mogu suprimirati replikaciju virusa.

Cijepljenje

Cijepljenje ima temeljnu ulogu u prevenciji virusnog hepatitisa B. U RH to je cijepljenje uvedeno u obvezni kalendar cijepljenja 1999. godine u 6. razrede osnovnih škola, a od 2007. daje se od novorođenačke dobi. Osim cijepljenja po obveznom kalendaru, provodi se i cijepljenje osoba koje su pod povećanim rizikom od infekcije virusom hepatitisa B. Tako se, primjerice, ciljano provodi cijepljenje kontakata osoba s hepatitisom B, zdravstvenih djelatnika, osoba zaraženih HIV-om, osoba koje boluju od hemofilije, leukemije, osoba nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica, intravenskih ovisnika o opojnim drogama i bolesnika na hemodijalizi.

Cijepljenje protiv hepatitisa A provodi se kod osoba s medicinskom indikacijom, kod putnika te kao postekspozicijska zaštita. Shema cijepljenja sastoji se od dvije doze u razmaku od 6 do 12 mjeseci.