Šumska medicina: vrijeme je za ljekoviti povratak prirodi 

Boravak u šumi sve češće se preporučuje kao svojevrstan prirodni „protuotrov“ prebrzom življenju u previše umjetnom okruženju. Riječ je o ritualu pročišćavanja tijela i uma kojeg Japanci nazivaju shinrin-yoku, odnosno šumska kupka.

Premda zvuči neobično i u zapadnjačkoj wellness industriji mistificira se kao novi trend, ustvari je to „otkrivanje tople vode“ što se temelji na jednostavnoj i drevnoj spoznaji o ljekovitosti šume.

U Zemlji izlazećeg sunca je pojam šumskog kupanja uveden osamdesetih godina prošloga stoljeća, kada je postalo očigledno da se uslijed sve intenzivnijeg tehnološkog razvoja ljudi udaljavaju od prirode. Japanci su s oduševljenjem prihvatili šumsku terapiju koja se tamo smatra preventivnom granom medicine, potkrijepljena je brojnim znanstvenim istraživanjima i liječnici je mogu propisati za smirenje i opuštanje te za jačanje organizma. 

Preporuke stručnjaka za šumsku medicinu

„Shinrin-yoku nije tjelovježba ni tretman, nego jednostavno bivanje u prirodi i povezivanje s njome putem svih osjetila, a bez mobitela, fotoaparata i drugih uređaja. Slušajte pjev ptica i pirkanje vjetra u krošnjama, promatrajte boje i prelamanje svjetlosti, osjetite na vlastitoj koži koru stabla, svježinu potoka, tlo prekriveno lišćem… Duboko dišite i pustite da vas preplavi šumski zrak koji je prepun ljekovitih tvari“, preporučuje dr. Qing Li, svjetski poznat tokijski stručnjak za šumsku medicinu koji se posebice bavi djelovanjem fitoncida – blagotvornih tvari što ih drveće i druge biljke izlučuju u zrak.

Japanski znanstvenik i imunolog dokazao je da se udisanjem fitoncida smanjuje lučenje stresnog hormona kortizola, a povećava aktivnost imunostanica i osjećaj dobrobiti.

Već dvadesetak minuta boravka u šumi (ako ne možete otići u šumu, sličan učinak možete postići u gradskom parku ili vlastitom vrtu) čini razliku: smanjuje umor i negativne emocije poput tjeskobe i ljutnje, a povećava osjećaj zadovoljstva i poleta, tvrdi dr. Qing Li koji je jesenas gostovao na Prvom hrvatskom kongresu šumske terapije, na zagrebačkom Sljemenu.

Međunarodno događanje okupilo je vodeće svjetske stručnjake, a organizirala ga je platforma Snaga šume koja je već najavila Drugi hrvatski kongres šumske terapije što bi se trebao održati 22. i 23. rujna u Nacionalnom parku Krka.

Znanstvenici o ljekovitosti šuma

Šumske blagodati su top tema u znanstvenim istraživanjima. Primjerice, analizom koju su 2019. proveli znanstvenici sa sveučilišta u Parmi i Milanu, razmatrajući rezultate gotovo tisuću svjetskih studija što su se dosad bavile time kako boravak u šumi utječe na lučenje kortizola, zaključeno je da šumske kupke već kratkoročno mogu znatno smanjiti razinu kortizola, a to pak ima povoljan utjecaj na srčanu i plućnu funkciju, imunitet i raspoloženje.

Znanstvenici napominju da tome pridonosi sinergija brojnih prirodnih čimbenika, uključujući to što je šumski zrak izuzetno bogat negativnim ionima (tako su nazvani zbog negativnog električnog naboja jer sadrže više elektrona nego protona). Upravo takav elektricitet potiče u organizmu biokemijske reakcije što uravnotežuju metabolizam, olakšavaju disanje, jačaju imunosni sustav te razbistruju misli.

Pravi melem za živce su i prirodni zvukovi poput žubora potoka i ptičjeg pjeva. Primjerice, prema 2021. g. objavljenim rezultatima desetogodišnje analize utjecaja okruženja na posjetitelje u američkim nacionalnim parkovima, zvuk vode i ptičji pjev smanjuju razdraženost, potištenost i osjećaj boli.

Riznica ljekovitog bilja

Naposljetku, ne zaboravimo biljnu medicinu koja se uvelike temelji na šumskim blagodatima. Brojni ljekoviti pripravci dobivaju se iz drveća (npr. eterično ulje jele ublažava dišne tegobe i opušta mišiće, a hrastova kora pomaže smirenju upala kože i sluznica) te šumskog bilja: primjerice, žuti gavez najbolji je prijatelj u slučaju ozljeda, lišće kupine pomaže kod proljeva, a bršljan i plućnjak odlični su za dišne puteve… 

Dakle, muči li vas proljetni umor ili jednostavno osjećate da trebate pobjeći iz ovog ubrzanog i bučnog okruženja, iskoristite tople proljetne dane za odlazak u hrvatske „šumske toplice“. Uz Jadransko more, možemo se pohvaliti i morem šuma, idealnim za šumske kupke; ako vam nije poznato od ranije, šume prekrivaju čak 49,3% kopnene površine naše zemlje.