Što učiniti ako vas ubode stršljen i kako smanjiti rizik?

Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35 do 60 cm.

Štetnici i napadači

Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške). Pored toga, oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala.

Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.

Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen (Vespa crabro), a trenutno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen (Vespa orientalis) i azijski žutonogi stršljen (Vespa velutina).

Ubodi su najčešći ljeti

Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).

Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.

Od blagih do alergijskih reakcija na ubod

Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam).

Ubodi znaju biti vrlo neugodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javljaju crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.

Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti:

• blage: porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis,
• umjerene: svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka i
• teške: poteškoće s disanjem (edem pluća ili astma), smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – anafilaktički šok koji može završiti smrću, najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata.

Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje.

Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.

Preventivne mjere: smanjenje rizika uboda

Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:

• izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća ili prezrelog voća,
• ne uznemiravati gore navedene opnokrilce, ne mahati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji,
• ne tresti stare grane s drveća jer ose i stršljeni često ondje imaju gnijezda,
• ako kukac sleti na ruku pažljivo je skinite povlačenjem papirnate maramice po ruci,
• ne hodati bosonog po travi – pčele rado borave u djetelini,
• izbjegavati nošenje preširoke odjeće u koju bi se kukci mogu zavući i postati agresivni; nositi odjeću koja pokriva što veći dio tijela,
• ne oblačiti odjeću jarkih boja; nositi svijetlu, glatku odjeću,
• ne nanositi na kožu intenzivne mirise; izbjegavati parfumirane sapune, šampone i dezodoranse,
• voćne sokove i slatke namirnice držati pokrivene (ose vole slatko, kiselo, ali i miris roštilja),
• ako pijete iz otvorenih čaša u prirodi – pogledajte da se u njima slučajno ne nalazi opasni kukac,
• posudu sa smećem držati zatvorenu; održavati radna područja čistima; društvene ose uspijevaju na mjestima gdje ljudi odbacuju hranu,
• na vrata i prozore postaviti zaštitne mreže,
• prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima jesu eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele jer izrazito odbijaju kukce,
• ako dođe do napada nekoliko insekata, treba pobjeći od njih (pčele ispuštaju kemikaliju kada ubodu, što može privući druge pčele.); skloniti se u zatvoreni prostor,
• ako pčela uđe u vozilo, preporučuje se polako zaustaviti automobil i otvoriti sve prozore da kukac izađe,
• osobe koje znaju da su alergične na ubode kukaca trebale bi sa sobom nositi lijekove.

Prva pomoć kod uboda pčele, ose ili stršljena

Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:

• ostati s osobom kako bi bili sigurni da nema alergijske reakcije,
• oprati mjesto uboda sapunom i vodom,
• ukloniti žalac gazom,
• nikada ne stiskati žalac ili koristiti pincetu,
• na mjesto uboda staviti hladan oblog (led) kako bi se oteklina smanjila,
• ne češati ubod jer to može povećati oteklinu, svrbež i rizik od infekcije.

Ako su u vašem naselju primijećeni stršljenovi…

U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:

• uklanjaju ostatke hrane iz okoliša te izbjegavaju konzumaciju hrane na otvorenom kako ne bi privlačili stršljene, ose, druge insekte i glodavce. Stršljene i ose posebno privlače slatke tekućine, ali i drugi prehrambeni proizvodi, a posebno je opasan ubod u ustima ili kada se insekt proguta prilikom jela.
• angažiraju ovlaštene izvođače DDD (dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija) mjera zbog uklanjanja gnijezda stršljena, pogotovo kada su vjerojatno locirana na području naseljenog mjesta. Za navedeno mogu zatražiti pomoć nadležnog komunalnog redarstva jedinice lokalne samouprave koji mogu predložiti ili angažirati ovlaštenog izvođača DDD mjera. Ne preporučuje se da uklanjanje gnijezda ili trovanje dezinficijensima provode needucirane i neovlaštene osobe zbog rizika od uboda te osobe i drugih u neposrednom okruženju, kao i rizika primjene dezinsekcijskih otrova.

Izvor: NZJZ Primorsko-goranske županije