Što sve možemo učiniti da rana brzo zaraste?

Ponekad i najmanja rana, primjerice, zanoktica, žulj koji pukne ili raščešani ubod insekta, može biti vrlo neugodna ako se inficira, odnosno ako u unutarnji sloj kože prodru bakterije.

Simptomi infekcije i upale su:

• crvenilo,
• oteklina,
• toplina na dodir ozlijeđene kože i
• bol koja može pulsirati, žariti ili biti tupa.

Pravilno čišćenje rane

Da bi se spriječilo inficiranje rane i omogućilo što brže zarastanje, ranu uvijek treba prvo dobro očistiti, najbolje čistom, hladnom, tekućom vodom. Ako rana samo blago krvari, bez straha pustite da malo krvi i sukrvice isteče jer se time rana sama čisti.

Dezinficiranje

Potom je treba dobro dezinficirati, nekim dezinficijensom u spreju ili prahu, koji valja obilno nanijeti na samu ranu i kožu oko nje. Današnji dezinficijensi ne peku i većina ih se može primijeniti i na koži i na sluznici odraslih i djece.

Antibiotik za kožu

Kada se dezinficijens dobro osuši, na ranu se može nanijeti antibiotik za primjenu na koži koji se može nabaviti u ljekarni bez recepta kako bi se spriječila naknadna infekcija, odnosno upala.

Kada staviti flaster?

Male rane mogu se zaštititi flasterom iako treba paziti da se rana ne vlaži jer to produljuje prirodni tijek zarastanja.  Stoga, kad se osoba ne bavi nikakvom aktivnošću pri kojoj može dodatno produbiti ili inficirati ranu, najbolje je ničim ne pokrivati ranu, nego ostaviti da rana bude na zraku, ali prilikom bilo kakve aktivnosti, dok god je rana svježa, treba je prekrivati.

Kupanje u moru – da ili ne?

Ako je rana sasvim mala, kupanje u moru neće joj štetiti, međutim, ako je rana veća ili dublja, nije dobro previše je namakati morskom vodom jer morska sol dodatno nagriza i omekšava ranu pa će tijek zarastanja biti dulji. Iako je narodna mudrost da more „dobro čisti“ ranu, to vrijedi samo za male ogrebotine, a i more treba biti vrlo čisto, što nije slučaj na javnim plažama.

Obilnija krvarenja

Ako rana obilnije krvari, krvarenje treba zaustaviti pritiskajući je sterilnom gazom ili kompresom, a nakon zaustavljanja krvi, ranu također treba oprati i potom dobro dezinficirati.

• Takvu, veću ranu treba dan do dva držati prekrivenu sterilnom gazom (koja se pričvrsti ljepljivom trakom) dok se na njenoj površini ne formira čvrsta krasta.
• Nakon toga je također treba ostaviti nepokrivenu jer se tako omogućava njeno brže zarastanje.
• Kod većih posjekotina može se koristiti „steri-strip“, tanke, sterilne i ljepljive trake koje, slično kirurškom koncu, spajaju ranu. Ako je osoba vična tom postupku i ima iskustva, a rana nije preduboka, nije potreban posjet liječniku.
• Nakon nekoliko dana, kad počne povlačenje kraste, rana se može mazati biljnom masti koja sadrži neven i kamilicu ili s dekspantenolom da bi se ubrzalo cijeljenje kože.

Kada treba potražiti pomoć liječnika?

Svakako se javite liječniku:

• ako rana obilno krvari, ne prestaje krvariti ili je jako duboka ili široka
• kad je jako zaprljana, zagađena ili je u rani ostao komadić, primjerice, stakla, šljunka ili drveta
• kad je rana posljedica ugriza životinje ili čovjeka
• kad je rana veća ili jako zaprljana, a osoba nije u posljednjih 10 godina primila cjepivo protiv tetanusa (antitetanus)
• ako je rana veća, a ozlijeđena osoba je dijabetičar ili boluje od neke autoimune bolesti ili je imala transplantaciju nekog organa ili nedavni veći kirurški zahvat ili hospitalizaciju
• ako se rana upali, zagnoji, topla je na dodir i uzrokuje bol