Što radni stol govori o vama i vašem poslu?

Netko ne može zamisliti da radno vrijeme otpočne za stolom zatrpanim papirima, spajalicama, fasciklima i ostalim materijalima, dok će drugi pomaknuti ležerno rukom nered na stranu te početi pisati svoje ideje. Nerijetko jedni druge gledaju „preko nišana“ – oni organizirani će osobama s neredom na stolu predbaciti da imaju nered „i u glavi“, dok će oni zatrpani papirima organizirane kolege smatrati osobama pretjerano opterećenima kontrolom i detaljima.

Međutim, prava je istina da i uredan i razbacan stol imaju svojih prednosti kojima su se pozabavili i istraživači.

Doza neurednosti nije loša

Tako, prema jednom istraživanju iz 2013. godine, rad za čistim i urednim stolom može utjecati na zdravu prehranu, velikodušnost i konvencionalnost, dok neuredan stol može poticati kreativno razmišljanje i generirati nove ideje. Rezultati istraživanja koja su provela psihološka znanstvenica Kathleen Vohs i njezini kolege sa Sveučilišta u Minnesoti, objavljeni su u stručnom časopisu Psychological Science.

Naime, kako je objasnila Vohs, već je bilo poznato da čisto okruženje navodi ljude da čine dobro; da se ne upuštaju u kriminalne aktivnosti, ne bacaju smeće uokolo te da izražavaju više velikodušnosti. No, te su spoznaje dopunjene jer se je pokazalo da i neuredno okruženje može rezultirati dobrim.

Što su otkrili istraživači

Tako su u prvom od nekoliko eksperimenata, sudionici zamoljeni da ispune neke upitnike u uredu. Jedna je grupa obavljala taj zadatak u čistom i urednom uredu, a druga u neurednom gdje su papiri bili razbacani, a ni uredski materijal nije bio na svom mjestu. Nakon toga su sudionici imali priliku donirati u dobrotvorne svrhe, a bilo im je dopušteno i da na odlasku ponesu slatkiš ili jabuku.

Činilo se da boravak u čistoj sobi potiče ljude da čine ono što se od njih očekuje, objašnjava Vohs. U usporedbi sa sudionicima u neurednoj sobi, donirali su i više vlastitog novca u dobrotvorne svrhe te je bilo vjerojatnije da će izabrati jabuku umjesto slatkiša.

Ali istraživači su pretpostavili da bi neurednost također mogla imati svojih vrlina. U drugom eksperimentu, sudionici su zamoljeni da osmisle nove namjene za loptice za stolni tenis. Svi sudionici su generirali isti broj ideja za nove namjene. Ali ideje onih koji su bili smješteni u neurednim sobama, nepristrani suci ocijenili su kao zanimljivije i kreativnije.

„Boravak u neurednoj prostoriji doveo je do nečega što tvrtke, industrije i društva žele više – kreativnost” kaže Vohs.

Istraživači su također otkrili da, kad se od sudionika istraživanja tražilo da biraju između novog ili  etabliranog proizvoda, oni iz neuredne prostorije bili su skloniji izabrati novi. To je bio signal da boravak u neurednom okruženju potiče oslobađanje od konvencionalnosti. Za razliku od njih, sudionici u urednoj sobi su prednost dali etabliranom proizvodu.

„Čini se da neuređena okruženja potiču na oslobađanje od tradicije, što može dovesti do novih uvida, dok uredna okruženja, nasuprot tome, potiču konvencije i igranje na sigurno.“, zaključila je Vohs.

Okoliš ne stvara ono čega nema…

Naravno, ne može se nečije znanje ili sposobnosti mjeriti radnim mjestom. Prema anegdoti, veliki je Einstein, poznat po fotografijama gdje sjedi za stolom krcatim papirima, jednom prilikom navodno promrmljao riječi: „Ako je neuredan stol znak pretrpanog uma, čega li je, onda, prazan stol znak?“

Dakle, okoliš ne može stvoriti nešto što već ne postoji samo po sebi, već može samo potaknuti da to dođe do izražaja.

Kad razmišljamo o poslu, vrijedi citirati kliničkog psihologa Cleveland klinike koji je rekao: „Ono što je najvažnije pri procjeni vašeg radnog prostora jest vaša vlastita produktivnost. Ako najbolje funkcionirate kada se usredotočite na svoje projekte ne brinući pritom o gomili mapa oko sebe, neka bude tako. Ali ako nered oko vas koči vašu produktivnost, najbolje je da se primite pospremanja.”